146 stručnjaka traži da se klimatske promjene proglase globalnom zdravstvenom hitnoću

Marina Romanello, izvršna direktorica The Lancet Countdowna za zdravlje i klimatske promjene, istakla je da se mnoge klimatski uvjetovane prijetnje zdravlju ubrzano povećavaju, da su smrti povezane s vrućinom dosegle rekordnu razinu, a da ekonomske štete najteže pogađaju ranjive sektore i zajednice. Autori najnovijeg izvještaja ozbiljno su zabrinuti zbog toga koliko je međunarodna zajednica spora u provođenju promjena neophodnih za zaštitu ljudskog zdravlja. "Dekadu nakon Pariskog sporazuma, naši nalazi su nedvosmisleni: štetnosti po zdravlje od klimatskih promjena rastu brže nego što svijet na njih reagira, a u mnogim slučajevima se čak i ubrzavaju", upozorila je Romanello.

Izvještaj je okupio 146 stručnjaka iz oblasti javnog zdravlja, klime, energetike, ekonomije i obrade podataka, a prati uticaj klimatskih promjena na 54 zdravstvena pokazatelja. Ovo je deseta godina otkako je objavljen prvi Countdown izvještaj.

Podaci pokazuju ozbiljne trendove. U 2023. godini 71,5 posto smrti povezanih s vrućinom u svijetu može se pripisati klimatskim promjenama — ukupno 710.000 smrtnih slučajeva. Prema procjenama, da nema klimatskih promjena, taj broj bi iznosio oko 200.000. U periodu od 2016. do 2023. godine s vrućinom je svake godine bilo povezano procijenjeno 540.800 smrti, a klimatske promjene bile su odgovorne za 68 posto njih, odnosno 369.900. To je značajan skok u odnosu na prethodnu deceniju (2006–2015), kada je taj udio iznosio 55 posto.

Ekstremna vrućina nanosi i ogromne ekonomske štete. Samo u 2025. godini prekid rada zbog vrućine svjetskoj je ekonomiji kostao oko 1,07 biliona dolara izgubljene produktivnosti, a najveći gubici u bruto domaćem proizvodu zabilježeni su u zemljama jugoistočne Azije i Afrike. Poljoprivreda i građevinarstvo posebno su pogođeni jer ovise o fizički zahtjevnom radu na otvorenom.

Suša i poplave dodatno opterećuju zdravstvene sisteme

Stručnjaci upozoravaju da se različite opasnosti međusobno pojačavaju — dok se suša širi, neki dijelovi svijeta se isušuju, a drugi se suočavaju s poplavama. Suša brzo vodi do nestašice hrane, pothranjenosti, loše kvalitete vode i zraka te problema s mentalnim zdravljem, dok poplave povećavaju rizik od zaraznih, respiratornih i probavnih bolesti. Oba ekstrema dodatno opterećuju već preopterećene zdravstvene sisteme.

Zabrinjava i plan 100 najvećih svjetskih naftnih i plinskih kompanija — do 2040. godine one planiraju proizvodnju fosilnih goriva koja će premašiti 150 posto onoga što je potrebno da se globalno zagrijavanje zadrži ispod 1,5 stepeni Celzijusa.

Apel Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i UN

Autori izvještaja traže da Svjetska zdravstvena organizacija i Ujedinjene nacije klimatske promjene službeno proglašavaju globalnom zdravstvenom hitnošću, koordiniraju vlade da ljudsko zdravlje stave u centar klimatskih odluka i povećaju bespovratna sredstva za finansiranje projekata klime i zdravlja. Vlade svijeta, dodaju, moraju "hitno, pravedno i ravnopravno smanjivati emisije stakleničkih plinova kao globalno zdravstveno pitanje".

Anthony Costello, stručnjak za globalno zdravlje i kopredsjedavajući The Lancet Countdowna, podsjetio je da su prije deset godina predložili da odgovor na klimatske promjene može predstavljati najveću zdravstvenu priliku 21. vijeka. "Dekadu kasnije, imamo dokaz da klimatska akcija usredsređena na zdravlje funkcioniše: čišći zrak, otpornije zdravstvo i sistemi upozoravanja štite zdravlje i spašavaju živote širom svijeta", naveo je Costello, uz upozorenje da tempo i obim smanjenja emisija ostaju potpuno nesrazmjerni tempu i obimu štete.

Romanello je rezimirala da je pravi napredak postignut u čistoj energiji, spremnosti zdravstvenih sistema i propisima koji štite zdravlje, koji već donose zdravstvene koristi lokalnim zajednicama. Međutim, kako je ocijenila, napredak je previše spor i premalen, te ne dostiže one kojima je najpotrebniji — upravo zato autori traže formalno priznanje klimatskih promjena kao globalne zdravstvene hitnosti, uz zdravlje u centru svake klimatske odluke.