Albert II priznao kćerku nakon DNK testa: Delphine Boël postala belgijska princeza

Skoro pola stoljeća Delphine Boël, umjetnica, živjela je s tajnom koja je na kraju potresla belgijsku monarhiju — njen biološki otac bio je kralj Albert II, koji je godinama odbijao priznati očinstvo. Njena borba nije bila usmjerena protiv monarhije, nego na priznanje vlastitog porijekla. Tek nakon dugog sudskog spora i DNK testiranja istina je dobila službenu potvrdu, a žena koja je odrasla izvan kraljevske porodice postala je belgijska princeza, piše Azra.

Veza koja je trajala 18 godina

Šezdesetih godina prošlog stoljeća Albert je bio belgijski princ i mlađi brat kralja Baudouina. Od 1959. bio je oženjen italijanskom plemkinjom Paolom Ruffo di Calabria, s kojom je dobio troje djece — Philippea, Astrid i Laurenta. Godine 1966. upoznao je belgijsku baronicu Sybille de Selys Longchamps, koja je također bila u braku s industrijalcem Jacquesom Boëlom.

Prema Sybillinim kasnijim svjedočenjima, njihova veza trajala je oko 18 godina, od 1966. do 1984. Ona ju je opisala kao važan i sretan period svog života i tvrdila je da je Delphine rođena iz ljubavi te da je Albert znao da je njen otac.

Delphine je rođena u februaru 1968. i odrasla je kao kćerka Jacquesa Boëla. Tokom djetinjstva poznavala je Alberta, ali u početku nije znala da joj je on biološki otac. Prema njenim kasnijim izjavama, Albert je povremeno bio prisutan u njenom životu, pa njihov odnos nije bio odnos potpuno nepoznatih ljudi. Istinu o porijeklu saznala je od majke kada je imala oko 17 godina, a nakon toga je godinama čuvala porodičnu tajnu.

Tajna izlazi u javnost

Albert je 1993. godine, nakon smrti brata Baudouina, postao belgijski kralj — u to vrijeme Delphine je već bila odrasla žena. Njihov odnos s vremenom se pogoršao, a Albert je odbijao njene pokušaje da dobije priznanje očinstva.

Porodična tajna postala je javna 1999. godine, kada je belgijski novinar Mario Danneels u neautoriziranoj biografiji kraljice Paole iznio tvrdnje o Albertovoj vanbračnoj vezi i postojanju kćerke. Objavljivanjem priče ime Delphine postalo je poznato širom Belgije. U božićnom obraćanju iste godine Albert se osvrnuo na bračnu krizu kroz koju su on i Paola prošli tokom sedamdesetih, ali nije javno potvrdio da je Delphine njegova kćerka. U kasnijim intervjuima Delphine je govorila o bolnim iskustvima odbacivanja i osjećaju da joj je uskraćeno pravo da bude priznata kao dio vlastite porodice.

Sudska borba i DNK test

Prekretnica je nastupila 2013. godine, kada je Albert II abdicirao u korist sina Philippea. Time je izgubio ustavni imunitet koji je uživao kao vladajući monarh, što je otvorilo put sudskom postupku. Delphine je iste godine pokrenula postupak, ali pravna borba nije bila jednostavna — prvo je morala osporiti zakonsko očinstvo Jacquesa Boëla, koji ju je odgajao. DNK analiza pokazala je da on nije njen biološki otac, nakon čega je belgijski sud naložio utvrđivanje Albertovog očinstva.

Bivši kralj se protivio testiranju i koristio pravne mogućnosti da ospori sudske odluke. U maju 2019. sud mu je zaprijetio novčanom kaznom od 5.000 eura za svaki dan odbijanja davanja uzorka DNK. Albert je na kraju dao uzorak, a rezultati su potvrdili da je Delphine njegova biološka kćerka.

Dana 27. januara 2020. godine, nakon višegodišnjeg sudskog spora, bivši kralj je javno prihvatio rezultate DNK analize i priznao očinstvo.

Borba za jednak položaj

Priznanje očinstva, međutim, nije označilo kraj pravne borbe. Delphine je tražila da u pogledu porodičnog statusa i titule bude tretirana jednako kao Albertovo troje djece iz braka s kraljicom Paolom. Njen pravni tim naglašavao je da cilj postupka nije bilo stjecanje bogatstva, nego priznanje identiteta i jednakog položaja među Albertovom djecom.

U oktobru 2020. godine Apelacioni sud u Bruxellesu donio je odluku kojom je Delphine stekla pravo na titulu princeze Belgije i prezime Saxe-Cobourg. Tako je, nakon decenija neizvjesnosti i sedam godina sudskih postupaka, službeno postala princeza Delphine od Belgije. Titulu su dobila i njena djeca, Joséphine i Oscar, u skladu sa sudskom odlukom. Ipak, priznanje titule nije značilo da je Delphine postala članica vladajuće grane kraljevske porodice s pravom nasljeđivanja belgijskog prijestolja.

Sastanak u dvorcu Belvédère

Jedan od najvažnijih trenutaka u ovoj priči dogodio se 25. oktobra 2020. godine. Delphine se sastala s Albertom II i njegovom suprugom Paolom u dvorcu Belvédère u briselskom naselju Laeken. Nekoliko dana ranije sastala se i sa svojim polubratom, belgijskim kraljem Philippeom.

Nakon susreta objavljeno je zajedničko saopćenje Alberta, Paole i Delphine, u kojem su poručili da je otvoreno novo poglavlje njihovih odnosa, obilježeno emocijama, razumijevanjem i nadom. Istaknuli su i da žele krenuti putem oprosta, oporavka i pomirenja, svjesni da je riječ o procesu koji zahtijeva vrijeme i strpljenje. Susret je privukao veliku pažnju javnosti jer je uslijedio nakon godina poricanja očinstva, sudskih postupaka i narušenih porodičnih odnosa.

Priča o Albertu II i Delphine postala je jedan od najpoznatijih porodičnih skandala savremenih evropskih monarhija. Njen ishod pokazao je da ni kraljevska titula ne može spriječiti sudsko utvrđivanje očinstva, ali i da priznanje porijekla ne znači automatski obnovu porodične bliskosti.