Alphabet izgubio 500 milijardi dolara u najvećem dnevnom padu dionica u svojoj historiji

Alphabet, matična kompanija Googlea, u jednom je danu izgubio oko 500 milijardi dolara tržišne vrijednosti. Dionica je trgovanje završila na 283,82 dolara, niža za 12,64 posto, što je najveći jednodnevni pad u historiji kompanije. Rasprodaju su, piše Wall Street Journal, izazvali razočaravajući poslovni rezultati, usporavanje rasta prihoda od pretraživanja i sve veća zabrinutost investitora zbog ogromnih troškova razvoja umjetne inteligencije.

Riječ je o drugom najvećem jednodnevnom gubitku tržišne vrijednosti neke kompanije u historiji američkog tržišta dionica. Veći je zabilježila samo Nvidia u januaru 2025. godine, kada je izgubila oko 593 milijarde dolara. Pad Alphabeta povukao je prema dolje i američke berzanske indekse, posebno tehnološki Nasdaq.

Pretraživanje raste, ali sporije

Investitore su najviše uznemirili rezultati oglašavanja, koje je decenijama bilo glavni izvor prihoda i dobiti kompanije. Prihodi od Googleovog pretraživanja u trećem kvartalu porasli su 12 posto u odnosu na isti period prošle godine. Rast je, međutim, znatno sporiji nego početkom godine: u prvom kvartalu iznosio je 19 posto, a u drugom 17 posto.

Odjel Google Services, koji obuhvata pretraživanje, YouTube i pretplate, ostvario je 96,3 milijarde dolara prihoda, dok su analitičari očekivali 98,5 milijardi. Ukupni prihodi Alphabeta iznosili su 127,6 milijardi dolara, što je 25 posto više nego godinu ranije, ali ispod očekivanja Wall Streeta. Neto dobit pala je 25 posto, na 26,17 milijardi dolara. Google Cloud je pritom ostvario snažan rast prihoda, ali ni to nije umirilo investitore.

Umjetna inteligencija mijenja model zarade

Google se suočava s problemom koji je djelimično sam stvorio razvojem umjetne inteligencije. Tradicionalno pretraživanje korisnicima prikazuje linkove na internetske stranice, uključujući plaćene oglase, a oglašivači plaćaju kada korisnik klikne na njihov oglas. Sve više korisnika, međutim, odgovore dobija direktno od umjetne inteligencije, bez otvaranja drugih stranica.

Google zato širi AI Mode, način pretraživanja koji umjesto uobičajene liste rezultata nudi odgovore generirane umjetnom inteligencijom. Od takvih upita kompanija zasad zarađuje manje. To je u razgovoru s analitičarima potvrdio Philipp Schindler, glavni poslovni direktor Googlea, navodeći da upiti u AI Modeu trenutno donose manje prihoda od oglasa nego uobičajena pretraživanja. Google tako može bilježiti rast korištenja svojih usluga, a istovremeno trpjeti pritisak na prihode od oglašavanja.

Ulaganja rastu brže od zarade

Dok najvažniji dio poslovanja usporava, Alphabet ulaže ogromne iznose u podatkovne centre, računarske čipove i razvoj novih modela umjetne inteligencije. Kompanija je u trećem kvartalu prijavila negativan slobodni novčani tok od 9,07 milijardi dolara, što znači da su izdaci za ulaganja premašili novac ostvaren redovnim poslovanjem. Analitičari su očekivali rezultat približno na nuli. Kvartal ranije negativan slobodni novčani tok iznosio je 5,9 milijardi dolara.

Finansijska direktorica Alphabeta Anat Ashkenazi upozorila je da će kapitalna ulaganja u 2027. godini znatno porasti, najvećim dijelom zbog infrastrukture za umjetnu inteligenciju. Investitori su takve troškove posljednjih godina prihvatali jer su očekivali da će snažno poslovanje pretraživanja i dalje finansirati razvoj novih tehnologija. Najnoviji rezultati doveli su u pitanje koliko dugo taj model može funkcionisati.

Pritisak konkurencije

Dodatni pritisak dolazi od kompanija OpenAI i Anthropic, čiji sistemi umjetne inteligencije sve češće preuzimaju zadatke za koje su korisnici ranije koristili pretraživače. OpenAI je početkom godine počeo testirati oglase u ChatGPT-u, a tokom ljeta saopćio je da je na putu prema godišnjim prihodima od oglašavanja od milijardu dolara. Prema Wall Street Journalu, kampanje na ChatGPT-u već je vodilo više od 100.000 oglašivača, a oglasi su dostupni u 89 zemalja.

Stručnjaci za digitalno oglašavanje ipak upozoravaju da se zasad ne vidi masovno preusmjeravanje oglašivačkih budžeta s Googlea na OpenAI. Mnoge kompanije tek testiraju novi kanal, koristeći dodatna sredstva ili manje dijelove postojećih budžeta. Rast konkurencije svejedno brine investitore, jer Google više nema neupitan položaj u načinu na koji korisnici pronalaze informacije na internetu.

Ranjivost poslovnog modela

Mike O'Rourke, glavni tržišni strateg u kompaniji JonesTrading, ocijenio je da su rezultati Alphabeta pokazali ranjivost njegovog poslovnog modela. Posebno zabrinjava, smatra on, to što je kompanija koja najviše ulaže u umjetnu inteligenciju kako bi zaštitila vlastito poslovanje istovremeno pokazala koliko je upravo to poslovanje izloženo promjenama koje donosi nova tehnologija.

Analitičari JPMorgana upozorili su da posljednji rezultati pokazuju koliko malo prostora za greške imaju tehnološke kompanije koje u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju ulažu stotine milijardi dolara. U NewStreet Researchu procjenjuju da će zabrinutost investitora trajati sve dok Alphabet ne pokaže uvjerljivije rezultate u pretraživanju i veću sposobnost ostvarivanja prihoda od umjetne inteligencije, a za oporavak povjerenja moglo bi, prema njihovoj procjeni, biti potrebno vrijeme do prve polovine 2027. godine.

Pad Alphabeta tako je postao i širi signal da Wall Street počinje strože procjenjivati isplativost ogromnih ulaganja u umjetnu inteligenciju.