Američka ekonomija u augustu kreirala 162.000 radnih mjesta nakon slabog ljeta

Američka privreda zabilježila je u augustu rast od 162.000 novih radnih mjesta, pokazuju najsvježiji podaci Zavoda za statistiku rada (Bureau of Labor Statistics). Stopa nezaposlenosti ostala je na 4,1 posto, i dalje ispod posljednjeg vrha od 4,5 posto iz prošlog novembra.

Augustovski brojevi donose oporavak nakon izrazito slabo ljeta na tržištu rada. Ekonomija je u martu dodala 214.000 radnih mjesta, dok je u julu taj broj iznosio svega 21.000. Podaci za ranije mjesece naknadno su revidirani naviše: rast za jun korigovan je sa prvobitno prijavljenih 20.000 na 31.000 radnih mjesta, a jul je revidiran za 44.000 — sa prvobitno najavljenog pada od 23.000 na konačni dobitak od 21.000. Ekonomisti su očekivali rast od najmanje 50.000 pozicija.

Usporeno zapošljavanje i otpuštanje

Firma za obračun plata ADP objavila je ranije tokom sedmice da su privatne kompanije u augustu otvorile svega 38.000 radnih mjesta — najslabiji rezultat od januara. Nasuprot tome, outplacement firma Challenger, Gray & Christmas izvijestila je da su najave otpuštanja 41 posto niže u odnosu na isti period lani.

Ekonomisti opisuju trenutno stanje na tržištu rada kao „sporo zapošljavanje, sporo otpuštanje" — bez rasta, ali i bez kontrakcija. Zasebni izvještaj Zavoda za statistiku rada pokazao je da se broj otvorenih radnih mjesta i otpuštanja u julu nije bitno promijenio. Ne mijenja se ni broj zaposlenih koji dobrovoljno odlaze s posla, što sugerira da radnici imaju manje povjerenja da će pronaći novo zaposlenje.

Inflacija pritišće ekonomiju

Za Amerikance nezadovoljne stanjem u ekonomiji, slab tempo zapošljavanja posebno boli uz rastuće cijene. Godišnja stopa inflacije u SAD-u skočila je sa 2,4 posto u februaru na 3,4 posto, dok je u maju iznosila 4,2 posto — najviše od 2023. godine. Cijene su znatno ubrzale porast od početka rata s Iranom.

Uporna inflacija počela je izazivati lančane efekte u privredi. Prinosi na američke državne obveznice rastu od izbijanja iranskog sukoba, što ukazuje na zabrinutost investitora za dugoročno zdravlje ekonomije. Viši prinosi mogli bi poskupjeti kredite — hipoteke, auto-kredite i kamate na studentske dugove — dodatno otežavajući situaciju građanima.

Federalne rezerve pred odlukom

Ekonomisti očekuju da će američka centralna banka do kraja godine podići kamatne stope najmanje jednom. Više kamatne stope mogle bi pridonijeti obuzdavanju inflacije, ali uz rizik po tržište rada.

Predsjedavajući Federalnih rezervi Kevin Warsh prošle je sedmice održao svoj prvi govor na simpozijumu u Jackson Holeu, u Wyomingu, gdje je potvrdio posvećenost centralne banke cilju inflacije od 2 posto, ali bez konkretnih najava sljedećeg poteza. „Moramo biti sigurni da se bazična inflacija kreće prema našem cilju, jasno i dovoljnom brzinom. U suprotnom, imamo posla", rekao je Warsh.

Predsjednik Donald Trump pozdravio je u petak nove podatke o zaposlenosti i na Truth Socialu zaprijetio da će „prestati trgovati sa zemljama s kojima imamo deficit" ako Federalne rezerve ne snize kamatne stope.