Američka ekonomija u augustu kreirala 162.000 radnih mjesta nakon slabog ljeta

Američka privreda u augustu je zabilježila rast zaposlenosti od 162.000 novih radnih mjesta, pokazuju najnoviji podaci Zavoda za statistiku rada (Bureau of Labor Statistics). Stopa nezaposlenosti zadržala se na 4,1 posto, što je i dalje niže od posljednjeg vrha od 4,5 posto zabilježenog prošlog novembra.

Augustovski rezultat predstavlja značajan oporavak nakon kolebljivog ljeta. Dok je u martu ekonomija dodala 214.000 radnih mjesta, julski rezultat bio je svega 21.000. Pritom su podaci za prethodne mjesece naknadno korigovani naviše — junski rast povećan je sa prvobitno prijavljenih 20.000 na 31.000 radnih mjesta, dok je jul revidiran za 44.000, sa inicijalno prijavljenog gubitka od 23.000 na dobitak od 21.000. Ekonomisti su predviđali rast od najmanje 50.000 novih radnih mjesta.

Usporeno zapošljavanje i otpuštanje

Kompanija za obračun plata ADP ranije tokom sedmice objavila je da su privatne firme u augustu dodale samo 38.000 radnih mjesta, što je najslabiji mjesečni rezultat od januara. S druge strane, firma za outplacement Challenger, Gray & Christmas izvijestila je da su najave otpuštanja 41 posto niže nego u istom periodu prošle godine.

Ekonomisti ukazuju da se tržište rada nalazi u stanju koje opisuju kao „sporo zapošljavanje, sporo otpuštanje" — bez značajnijeg rasta, ali ni bez kontrakcije. Poseban izvještaj Zavoda za statistiku rada pokazao je da su broj otvorenih radnih mjesta i otpuštanja u julu ostali gotovo nepromijenjeni. Broj zaposlenih koji dobrovoljno napuštaju posao također stagnira, što ukazuje na smanjeno povjerenje radnika u mogućnost pronalaska novog zaposlenja.

Inflacija pritiska ekonomiju

Za mnoge Amerikance nezadovoljne stanjem u ekonomiji, slab tempo zapošljavanja posebno je bolan u kombinaciji s rastućim cijenama. Godišnja stopa inflacije u SAD-u porasla je sa 2,4 posto u februaru na 3,4 posto u julu, dok je u maju dostigla 4,2 posto — najvišu vrijednost od 2023. godine. Rast cijena značajno se ubrzao od početka rata s Iranom.

Uporna inflacija počela je proizvoditi lančane efekte u ekonomiji. Na tržištu obveznica prinosi na američke državne obveznice rastu od početka iranskog sukoba, što signalizira zabrinutost investitora za dugoročno zdravlje ekonomije. Viši prinosi mogli bi dodatno poskupjeti kredite, uključujući hipoteke, auto-kredite i kamate na studentske dugove.

Federalne rezerve pred odlukom

Ekonomisti očekuju da će američka centralna banka prije kraja godine podići kamatne stope najmanje jednom. Viša kamata mogla bi pomoći u obuzdavanju inflacije, ali uz rizik od destabilizacije tržišta rada.

Predsjedavajući Federalnih rezervi Kevin Warsh prošle sedmice je u svom prvom govoru na simpozijumu u Jackson Holeu, Wyoming, potvrdio da centralna banka ostaje posvećena obaranju inflacije na ciljanih 2 posto, ali nije nagovijestio konkretne korake. „Moramo biti sigurni da se bazična inflacija kreće prema našem cilju, jasno i dovoljnom brzinom. U suprotnom, imamo posla", rekao je Warsh.

Predsjednik Donald Trump pozdravio je nove podatke o zaposlenosti i na platformi Truth Social zaprijetio da će „prestati trgovati sa zemljama s kojima imamo deficit" ukoliko Federalne rezerve ne snize kamatne stope.