Anketa pokazala: dvije trećine ispitanika strahuju kako ekstremne vrućine utiču na zdravlje

Temperature na Zemlji rastu postojano, a podaci to potvrđuju na način koji je teško zanemariti: svih deset najtoplijih godina otkad se vodi mjerenje zabilježeno je u protekloj deceniji. Taj trend više nije apstraktna brojka iz naučnih izvještaja, nego nešto što ljudi osjete na vlastitoj koži svakog ljeta, i sve češće postavljaju pitanje šta takve vrućine rade njihovom tijelu.

Toplotni valovi postaju učestaliji i intenzivniji, pa raste i zabrinutost za javno zdravlje. Visoke temperature ostavljaju ozbiljne posljedice na ljudski organizam — od dehidracije, preko toplotne iscrpljenosti, do toplotnog udara. Ali priča tu ne prestaje. Ekstremna vrućina može podići i stope srčanih i moždanih udara kod osoba narušenog zdravlja, što znači da su najugroženiji upravo oni koji već imaju hronične tegobe.

Šta su odgovorili čitaoci

Da bi se vidjelo koliko je ta zabrinutost prisutna među samim ljudima, provedena je anketa u kojoj je postavljeno pitanje koliko ih brine kako rast temperatura utiče na njihovo zdravlje i fizičku formu, na svakodnevne aktivnosti i na sigurnost zajednice u kojoj žive. Anketa je objavljena 26. augusta, a odgovorilo je više od 170 ljudi.

Rezultat je bio prilično jasan. Njih 67 posto odabralo je odgovor: „Da, veoma sam zabrinut zbog toga kako ekstremne vrućine utiču na sve oko nas u svijetu." Dakle, dvije trećine ispitanika ne gleda na vrućinu kao na lokalnu neugodnost, nego kao na globalni problem.

Taj osjećaj povezanosti svega sa svime izbio je i u komentarima. Jedan od učesnika napisao je: „Previše ljudi nije svjesno da je Zemlja jedan jedinstven organizam. Sve je povezano. El Niño može početi kod obala Južne Amerike, ali njegovi se efekti na kraju osjete svugdje. Postoji samo jedan okean."

Drugi komentar bio je znatno prizemniji i govorio je o tome kako vrućina mijenja obične dnevne navike. „Pokušavam da šetnja oko kvarta postane moja redovna rutina, ali kada postane prevruće — a preciznije, prevlažno — radije ostajem u kući gdje mi je ugodno uz klimu", naveo je taj čitalac.

Ta dva odgovora dobro sažimaju raspon brige koju ljudi osjećaju: s jedne strane strah od velikih, planetarnih posljedica zagrijavanja, a s druge sasvim konkretno odustajanje od šetnje jer je napolju jednostavno nepodnošljivo. Pitanje koje ostaje otvoreno jeste koliko će takvih svakodnevnih odricanja biti potrebno kako ljeta budu sve toplija.