Najnovije
Svemir

Astronomi možda pronašli planetu u nastanjivoj zoni najvruće zvijezde do sada

Nova studija objavljena u The Astrophysical Journal opisuje kandidata za egzoplanetu HD 156295 b, koja bi, ako se potvrdi, bila prva poznata planeta u nastanjivoj zoni masivne zvijezde tipa A.

U Uredništvo ALFA TV 1. oktobar 2026. u 10:35 · 3 min čitanja · 151 pregleda
Astronomi možda pronašli planetu u nastanjivoj zoni najvruće zvijezde do sada
Foto: ScienceAlert

Astronomi su možda napravili novi korak u potraga za zanimljivim svjetovima: riječ je o kandidatu za egzoplanetu HD 156295 b, koji bi, ako se potvrdi, bio prva poznata planeta u nastanjivoj zoni masivne zvijezde tipa A, poznate kao HD 156295. To bi ujedno bila i najvruća zvijezda kod koje je do sada pronađena planeta u nastanjivoj zoni.

Zvijezde tipa A svijetle plavičasto-bijelo i mogu dostići oko dvostruku masu i veličinu Sunca, a sjajne su nekoliko hiljada stepeni vrelije. HD 156295, vidljiva golim okom, devet je puta sjajnija od Sunca, temperature blizu 7.500 stepeni Celzijusa i udaljena je oko 140 svjetlosnih godina.

Zanimljivo je da je ta zvijezda i Delta Scuti promjenljiva, što znači da ritmički pulsira u sjaju i da može služiti kao nekakav „kosmički sat". Tim istraživača upravo je tu osobinu iskoristio metodom koja se naziva pulsacijsko mjerenje vremena. Ideja je jednostavna: redovno pulsiranje zvijezde djeluje poput preciznog sata, a svako najmanje pomjeranje tog ritma može upućivati na to da neko drugo tijelo, na primjer planeta, svojom gravitacijom „dira" sistem. Kako istraživači objašnjavaju, ta metoda „otkriva sisteme koji ne bi bili uočljivi nijemom drugom observacionom tehnikom".

Kako je otkriven kandidat

U studiji objavljenoj u The Astrophysical Journal istraživači su pregledali podatke NASA-inog satelita TESS (Transiting Exoplanet Survey Satellite) o gotovo 16.500 zvijezda tipa Delta Scuti. Selekciju su na kraju suzili na devet zvjezdanih sistema — jedan od njih sadrži kandidata HD 156295 b, a osam ostalih kandidate za smeđe patuljke, tijela masivnija od planeta, ali nedovoljno masivna da zapale fuziju vodika poput zvijezda, čija masa se kreće od 25 do 59 Jupiterovih.

Potencijalna planeta možda je oko šest puta masivnija od Jupitera i nalazi se na gotovo četiri astronomske jedinice od svoje zvijezde, a oko nje obilazi za oko 2.200 dana. S obzirom na osobine sistema, HD 156295 b primala bi oko 60 posto solarnog zračenja koje Zemlja prima od Sunca. Preostalih osam kandidata na različitim Delta Scuti zvijezdama imaju orbite duge otprilike 1.100 do 2.800 dana.

Šanse da je planeta stvarna

Istraživači procjenjuju da su šanse da je kandidat HD 156295 b stvarna planeta oko 50 posto. Rezultate treba uzeti s određenom dozom opreza, ali lažni pozitivni rezultati u nauci mogu biti jednako korisni za buduća istraživanja, posebno za određivanje koliko su takve divovske planete na srednjim orbitama uopšte česte oko masivnih zvijezda. Oko zvijezda tipa A dosad je otkriven vrlo mali broj egzoplaneta.

„Varijacije u pulsacijskom vremenu prikazane ovdje su na granici onoga što bi se trebalo moći otkriti s TESS podacima", navode istraživači. Dolaze, međutim, novi podaci, a evropska svemirska agencija (ESA) sa svojom opservatorijom PLATO uskoro će ponuditi poboljšanu preciznost u misiji posmatranja više od 200.000 zvijezda. Sistem je star tek oko 700 miliona godina, pa njegova priča tek počinje.

Slika: ScienceAlert / NASA

Izvori:

  • ScienceAlert / NASA — sciencealert.com
  • The Astrophysical Journal
  • NASA TESS
  • ESA PLATO

Tekst: Uredništvo ALFA TV

Povezane vijesti

OBAVIJEST: ALFA TV portal je trenutno u fazi razvoja i integracije AI sistema. Dio sadržaja obrađuje se uz pomoć vještačke inteligencije koja je još u fazi testiranja i učenja. Kliknite za više informacija.