Australci pod ekonomskim pritiskom, ali društvena kohezija ostaje stabilna

Ekonomski pritisci, rastući pesimizam i nepovjerenje prema vlasti obilježili su ovogodišnje stanje društva u Australiji, pokazuje izvještaj Scanlon fondacije o društvenoj koheziji, jedno od najopsežnijih socioloških istraživanja u toj zemlji. Ipak, uprkos napetostima, ukupna društvena kohezija ostala je stabilna.

Istraživanje je provedeno među više od 10.000 Australaca koji su odgovorili na 100 pitanja o zadovoljstvu životom, finansijskim okolnostima i glasačkim namjerama. Glavni pokazatelj, Scanlon indeks društvene kohezije, ostao je na 78 od 100 bodova — ista vrijednost kao od 2023. godine. Indeks se izračunava na osnovu podataka o osjećaju pripadnosti, vrijednosti, socijalnoj uključenosti i pravednosti, učešću u društvu i stavovima o prihvaćanju.

Scanlon priznaje da ovaj glavni broj može „maskirati" važne pomake u pojedinačnim pokazateljima, uključujući „rastući pritisak" na društvenu koheziju u Australiji.

Finansijski stres i pesimizam

Troškovi života daleko su najčešće spominjani problem s kojim se Australija suočava — 36 posto ispitanika navelo ih je kao ključno pitanje. Pristupačnost stambenih jedinica na drugom je mjestu sa 11 posto, druge ekonomske teme slijede sa 10, a imigracija sa 9 posto. Na pitanje o velikim izazovima za zemlju, 77 posto Australaca zabrinuto je zbog ozbiljne globalne ekonomske recesije.

Oko 20 posto odraslih nezadovoljno je svojom finansijskom situacijom, dok se 10 posto opisalo kao „siromašno". Njih 13 posto izjavilo je da ponekad ostaju bez hrane i da im je teško na vrijeme platiti stanarinu ili kredit za stan. Oko petine ispitanika ponekad se odriče lijekova ili zdravstvene njege, ne može priuštiti grijanje ili hlađenje doma ili pozajmljuje novac od prijatelja i porodice, a 16 posto prodalo je stvari jer im je trebala gotovina. U izvještaju se navodi da finansijski stres na koji nailazi velik broj ljudi može biti „štetan po društvenu koheziju".

Ekonomske poteškoće mijenjaju i način na koji ljudi glasaju — izvještaj navodi da osobe u teškoj situaciji prelaze stranci One Nation. Ekonomska nevolja povezana je i sa Zelenima: 42 posto glasača Zelenih i 35 posto glasača One Nation iskusilo je teškoće, u poređenju sa 24 posto glasača Labora i 23 posto glasača Koalicije. Prema procjeni, 47 posto onih koji su 2025. glasali za Labor ili Koaliciju, a sada su u teškoj situaciji, preferiše druge opcije.

Najnesretnije generacije

Zadovoljstvo životom najviše je opalo među milenijalcima (rođenima između 1981. i 1996) i generacijom X (rođenom između 1965. i 1980). Od 2014. godine udio sretnih milenijalaca smanjio se sa 84 na 75 posto, dok se udio nesretnih povećao sa 16 na 25 posto. Kod generacije X nesretnih je sa 19 poraslo na 23 posto. „Kroz sve generacije ljudi je sve pesimističniji u vezi s budućnošću", stoji u izvještaju.

Njih 79 posto ispitanika reklo je da je bilo sretno u protekloj godini — broj stabilan od 2021. Ipak, 48 posto pesimistično je glede budućnosti Australije, što je porast sa 43 posto zabilježenog prošle godine. Gotovo trećina ispitanika očekuje da će im se život pogoršati u sljedeće četiri godine — što je porast sa 29 procentenata prošle godine. Čak 62 posto odraslih smatra da se društvena kohezija u zemlji u posljednjim godinama smanjila.

Imigracija i multikulturalizam

Iako je indeks društvene kohezije ostao stabilan, nekoliko ključnih pokazatelja kulturne raznolikosti se pogoršalo. Negativni stavovi prema imigrantima iz Indije porasli su na 33 posto u 2026. godini, sa 25 posto u 2024. Na nova pitanja postavljena 2026. godine, 36 posto ispitanika izjavilo je da ima negativan stav prema imigrantima iz Izraela, 39 posto prema imigrantima iz Palestine i 41 posto prema onima iz Irana.

Negativan stav prema jevrejskom narodu prijavilo je 18 posto ispitanika, što je porast sa 13 posto u 2024, dok je isto za muslimane reklo 43 posto, prema 33 posto u 2024. Negativni stavovi prema hindusima (17 posto, sa 13) i sikima (20 posto, sa 14) također su porasli od 2024, dok se negativnost prema kršćanima smanjila sa 19 na 13 posto.

Uprkos otrovnoj političkoj debati, podrška javnosti multikulturalizmu i dalje je vrlo visoka: 87 posto Australaca vjeruje da su imigranti podjednako sposobni biti „dobri građani" kao i ljudi rođeni u Australiji, 76 posto se slaže da je multikulturalizam dobar za zemlju, a 73 posto da su imigranti dobri za ekonomiju.

Šta ljude plaši, a šta spaja

Australci su, pokazuje istraživanje, zabrinutiji zbog vještačke inteligencije nego zbog klimatskih promjena ili mogućnosti rata — zabrinutost zbog vještačke inteligencije iznosi 69 posto, zbog klime 55 posto, a zbog vojnog konflikta 51 posto. Klima je najveći problem za samo 4 posto ljudi. Raste i zabrinutost zbog antisemitizma i islamofobije, ali je društvena kohezija, uprkos svemu, ostala stabilna.

Glavni autor izvještaja dr James O'Donnell s Australijskog nacionalnog univerziteta priznaje da su mnogi nalazi razlog za brigu, ali ističe da podrška multikulturalizmu i raznolikosti ostaje visoka, kao i osjećaj povezanosti s lokalnom zajednicom.

„Ljudi su očigledno pod pritiskom zbog ekonomskih problema, postoji nezadovoljstvo i nepovjerenje, ljudi za to okrivljuju imigraciju … ali ne nužno vidimo da je to trajno", rekao je O'Donnell. Po njegovim riječima, ljudi se ne ljute općenito — nalaze se pod stvarnim pritiskom koji se manifestuje na različite načine.

Dodao je da je osjećaj pripadnosti i prihvaćenosti, ključan za društvenu koheziju, ugrađen u svakodnevni život — ljudi i dalje volontiraju i postoji visok nivo povjerenja u ljude oko nas i lokalne zajednice.