Automatsko odbijanje kandidata: većina ne zna da može tražiti ljudsku provjeru

Sve veći broj kandidata za posao u Velikoj Britaniji susreće se s odbijenicama koje stižu bez ikakvog ljudskog uvida u prijavu. Istraživanje koje je proveo Censuswide među 2.000 britanskih radnika, koji su se u protekla 24 mjeseca prijavili na barem jedan posao, pokazalo je da čak 75 posto ispitanika ne zna da ima pravo osporiti odluku donesenu automatskim putem.

Na taj problem upozorava londonska neprofitna organizacija People Like Us, koja je pokrenula kampanju pod nazivom Reject the Rejections. Njen cilj je da poslodavci budu transparentniji i odgovorniji u načinu na koji koriste vještačku inteligenciju i automatizovane sisteme za selekciju kandidata.

„Rat vještačke inteligencije“

Izvršni direktor organizacije Sheeraz Gulsher trenutnu situaciju opisuje kao „rat vještačke inteligencije“: kandidati koriste AI alate kako bi ojačali svoje prijave, dok se poslodavci istovremeno suočavaju s ogromnim brojem pristiglih aplikacija.

Gulsher ističe da se ne može sa sigurnošću tvrditi da svaka kompanija koristi automatizovane ili AI sisteme bez pristrasnosti. Zato organizacija od kompanija traži da te sisteme revidiraju, objave rezultate i podvrgnu ih nezavisnoj procjeni. Prema njegovim riječima, u istraživanju su pronašli smjernice britanskog Ureda povjerenika za informacije (Information Commissioner's Office) prema kojima osobe pogođene određenim automatskim odlukama imaju pravo zatražiti da njihov slučaj pregleda čovjek. „Pokušavamo podsjetiti ljude na to pravo, jer mnogi jednostavno nisu svjesni da ga imaju“, rekao je Gulsher.

Isto istraživanje donosi i podatak o strahu od diskriminacije: 70 posto tražilaca posla iz etnički raznolikih zajednica izmijenilo je ili sakrilo podatke u svojim biografijama, uključujući zemlju porijekla, vjeru ili ime, iz bojazni da bi ih softver ili AI alati zbog toga odbili. Među kandidatima bijele rase to je učinilo 57 posto.

Iskustva kandidata

Poslovna konsultantica Vivi iz londonskog Lewishama ostala je ranije ove godine bez posla. Nakon velikog broja prijava odustala je od traženja i osnovala vlastitu firmu. Opisala je slučaj u kojem je rok za prijavu istekao u petak, a već u subotu ujutro dobila je odgovor da treba poraditi na svojim vještinama i javiti se ponovo za šest mjeseci. Kako kaže, bilo je očigledno da niko nije procijenio njene sposobnosti. Da je znala da može tražiti ljudsku provjeru, postupila bi drugačije – zatražila bi je, jer joj, kako ističe, i negativan odgovor s povratnom informacijom pomaže kao kandidatu.

Hema (49) iz Surreyja, stručnjakinja za ljudske resurse s međunarodnim iskustvom u više sektora, ostala je bez posla u junu. Od tada je evidentirala više od 100 prijava i prilika za zaposlenje, a mnoge od njih automatski su odbijene u roku od 24 do 36 sati. Ranije je, kako kaže, uvijek dobijala posao unutar desetak prijava, pa joj je približavanje brojci od stotinu potpuno neshvatljivo. Oklijeva da zatraži ljudsku provjeru iz straha da time ne ugrozi svoju prijavu, ali vjeruje da regruter od krvi i mesa vidi širu sliku – interni tim za zapošljavanje poznaje kulturu kompanije i može prepoznati jezik kojim se kandidat služi u biografiji, propratnom pismu ili telefonskom razgovoru.

Koliko regruteri koriste AI

Portal CV-Library razgovarao je s 425 regrutera, a oko 90 njih navelo je da koristi vještačku inteligenciju u fazi pregleda biografija.

Direktor marketinga tog portala Alec Stanwell smatra da postoji „jaz u percepciji“. Kandidati gotovo bez izuzetka vjeruju da poslodavci koriste AI za pregled, filtriranje i selekciju njihovih biografija tokom cijelog procesa. To se, kaže, zaista dešava, ali ni približno onoliko koliko kandidati misle. Taj jaz predstavlja problem jer kandidati sada pišu biografije i prijave polazeći od pretpostavke da će ih pregledati „AI bot, a ne čovjek“.

Posljedica je, dodaje Stanwell, da regruteri sve češće dobijaju biografije koje izgledaju identično, jer su „sve napisane ili dorađene vještačkom inteligencijom“. To stvara „savršenu oluju“: zbog velikog broja uniformnih prijava poslodavci onda još češće posežu za AI alatima kako bi ih filtrirali. „Završit ćemo s tim da kompjuteri zapošljavaju kompjutere, a mi smo zapravo u svijetu u kojem se zapošljavaju ljudi“, upozorava on.

Ima li dokaza o pristrasnosti

Istraživači Univerziteta Stanford analizirali su četiri miliona prijava za posao obrađenih jednim AI alatom za zapošljavanje u četverogodišnjem periodu do decembra 2022. godine. Utvrdili su da su neki kandidati odbijani s više radnih mjesta češće nego što bi se očekivalo da je svaki poslodavac njihovu prijavu procjenjivao nezavisno. Analiza je također pokazala da su crni i azijski kandidati rjeđe preporučivani za posao.

Dokazi su, međutim, ograničeni. Istraživači su analizirali samo jedan AI alat, a na rezultate su mogli uticati i drugi faktori, poput obrazovanja ili imigracionog statusa kandidata.