Bank of England podigla kamatnu stopu na četiri posto uprkos krizi troškova života

Britanska centralna banka Bank of England podigla je referentnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih poena, na četiri posto, u trenutku kada se britanska domaćinstva suočavaju s drugom krizom troškova života u posljednje četiri godine. Mnogi će biti u nevjerici kada čuju za odluku o poskupljenju zaduživanja, tražeći u svom okruženju znakove ekonomskog procvata. Zaduživanje će tako poskupjeti i građanima i firmama, koji su već podnijeli znatna poreska povećanja.

Službeni podaci pokazuju da se britanska ekonomija pokazala otpornom nakon skoka cijena nafte i plina koji je uslijedio poslije izbijanja rata u Iranu. Istovremeno, trgovačke ulice su u problemima, temeljni pokretači inflacije su odsutni, a većina domaćinstava troši samo da bi zadržala postojeći standard, bilo da je riječ o hrani, energiji, odmoru ili slobodnom vremenu.

Zašto je banka podigla stopu

Kreatori monetarne politike u Bank of England procjenjuju da je energetski šok veći nego što se prvobitno mislilo i da će se preliti na cijelu ekonomiju. Očekuju da će to podići cijene i potaknuti val zahtjeva za većim platama, što bi inflaciji dalo novi zamah sljedeće i naredne godine.

Banka za sljedeću godinu očekuje ekonomski rast od 1,6 posto i rast inflacije na 4,9 posto. Njeno vlastito istraživanje među preduzećima, kao i izvještaj njenih regionalnih agenata, pokazuju da su se očekivanja o platama i cijenama malo promijenila od septembra. Banka ipak procjenjuje da je „pažnja“ domaćinstava i firmi prema rastu inflacije visoka te da „postoji rizik da dogovori o platama budu viši nego što preduzeća očekuju“.

Drugačija procjena OBR-a

Ured za budžetsku odgovornost (OBR), nezavisni prognozer britanskog Trezora, gleda na stvari znatno drugačije. U srijedu je pred parlamentom iznio stav da postoji malo osnova za snažan rast plata. OBR predviđa da će ekonomija u 2027. porasti za samo jedan posto, a da će indeks potrošačkih cijena (CPI) dostići vrhunac na 3,75 posto. Inflacija je u septembru, prema službenim podacima, iznosila 3,5 posto.

Glavni ekonomista OBR-a David Miles naveo je da je jedan od ključnih razloga za takvu ocjenu prilično slabo stanje britanskih preduzeća. Prema njegovim riječima, firme su na sebe preuzele veliki dio poskupljenja energije i goriva, pa su im profitne marže u prosjeku naglo pale. Dok su ranije iznosile 13 do 14 posto, najnoviji podaci pokazuju da su se spustile na 10 do 11 posto. Miles smatra da zato neće biti velike volje za isplatu visokih plata, nego će prioritet biti obnova marži.

Drugačije okolnosti nego 2022.

Ekonomska situacija bitno se razlikuje od prethodne krize iz 2022. godine, kada je zemlja izlazila iz pandemije i suočavala se s početkom rata u Ukrajini. Tada su domaćinstva raspolagala ušteđevinom nakupljenom tokom zaključavanja i željela je potrošiti, a firme su teško nalazile radnike, što je dovelo do oštre konkurencije za radnu snagu i skoka plata. Danas je ušteđevina niska, a domaćinstva nose posljedice četiri godine visoke inflacije.

Maloprodaja i ugostiteljstvo su u problemima, transportne kompanije pritišću visoki troškovi, a dobrotvorni sektor suočava se s raširenim finansijskim poteškoćama. Broj slobodnih radnih mjesta je nizak, što ukazuje da firme nemaju potrebu za novim zapošljavanjem. Ni sektori koji posluju bolje, poput bankarstva te nafte i plina, ne pokazuju sklonost velikim povišicama, a banke koriste vještačku inteligenciju za smanjenje broja zaposlenih.

Reakcija privrednika

Zamjenik direktora Britanske privredne komore David Bharier izjavio je da je razočaran odlukom. Prema njegovim riječima, zasad ima malo znakova spirale plata i cijena od koje se banka želi zaštititi, nezaposlenost je viša nego 2022., tržište rada je labavije, a istraživanja komore pokazuju ubrzano uvođenje vještačke inteligencije, pri čemu najintenzivniji korisnici češće očekuju smanjenje broja zaposlenih. Dodao je da će nakon budžeta koji je firmama dao malo poticaja za ulaganja, uz već visoke troškove zaduživanja, cijenu platiti ekonomski rast.

Vlada, s druge strane, navodi da joj tržišta obveznica ograničavaju mogućnost dodatne potrošnje za pomoć potrošačima. John Healey će reći, kao što je to rekao i prošle sedmice u parlamentu, da mora ograničiti zaduživanje i pridržavati se fiskalnih pravila. Time se, prema analizi, otvara scenarij u kojem bi ministri i centralna banka, svako slijedeći svoj mandat, zajedno ugušili izglede za ekonomski rast, dok banka suzbija inflatorne pritiske za koje vjeruje da dolaze, iako ih zasad ne vidi.