Biljna ishrana mogla bi povećati fizičku privlačnost, tvrde naučnici

Naučnici iz Finske i Kanade pregledali su dostupnu literaturu o vezi između ishrane i fizičke privlačnosti, te zaključili da bi biljna ishrana mogla imati pozitivan uticaj na to kako nas drugi percipiraju — što bi, prema njihovom mišljenju, moglo biti efikasnije sredstvo motivacije za promjenu ishrane od uobičajenih poruka o prevenciji bolesti.

Rad je objavljen u časopisu Recent Progress in Nutrition, a predvode ga nutricionista David Goldman sa Univerziteta u Helsinkiju i Matthew Nagra, istraživač ishrane sa Univerziteta Britanske Kolumbije u Kanadi. Goldman i Nagra pregledali su više od 30 objavljenih studija koje ispituju vezu između ishrane i percipirane fizičke privlačnosti.

Tri puta do privlačnosti

Prema autorima, postoje tri osnovna mehanizma kroz koja ishrana može uticati na privlačnost: izgled lica, tjelesni miris i sastav tijela.

Kada je riječ o licu, hrana bogata karotenoidima — žutim, narandžastim i crvenim pigmentima koji se nalaze u povrću i voću — utiče na pigmentaciju kože. Više studija pokazalo je da su osobe s takvom pigmentacijom ocijenjene kao privlačnije i zdravijeg izgleda. Autori, međutim, naglašavaju da utisak zdravijeg izgleda ne znači nužno i bolje zdravlje iznutra. „Karotenoidna obojenost funkcioniše prije svega kao perceptivni signal zdravstvenog stanja, a ne kao direktan pokazatelj provjerenog fiziološkog zdravlja", navode istraživači.

Drugi faktor je miris tijela. Studije su pokazale da je ishrana bogata biljnom hranom kod muškaraca povezana s prijatnijim mirisom znoja u poređenju s ishranom koja sadrži više mesa, mada rezultati nisu bili posve jednoznačni. Zanimljivo, istraživanje je pokazalo da bi čak i bijeli luk — poznat po intenzivnom mirisu na dahu — mogao pozitivno uticati na miris tijela, jer je u jednom eksperimentu miris ispitanika koji su konzumirali bijeli luk ocijenjen kao privlačniji od mirisa onih koji ga nisu jeli.

Tjelesni sastav i motivacija

Što se tiče sastava tijela, autori navode da su eksperimenti pokazali kako su niži nivoi tjelesne masnoće generalno povezani s višim ocjenama privlačnosti kod oba spola. S obzirom na to da je ishrana bogata biljnom hranom povezana s nižim indeksom tjelesne mase i većim smanjenjem tjelesne masnoće u odnosu na ishranu zasnovanu na životinjskim proizvodima, istraživači oprezno sugerišu da bi takav način ishrane mogao istovremeno poboljšati zdravlje i potencijalno povećati fizičku privlačnost.

Autori naglašavaju da bi korištenje privlačnosti kao motivacionog argumenta moglo nadopuniti tradicionalne zdravstvene poruke. „Tradicionalne javnozdravstvene poruke naglašavaju prevenciju bolesti i dugovječnost, ali lična motivacija za promjenu ishrane često se fokusira na izgled i društvene ishode", objašnjavaju u radu.

Potrebno je napomenuti da Goldman radi i u istraživanju i razvoju za nutricionističku kompaniju Metabite, te da su oba autora ranije bila konsultanti za Soy Nutrition Institute Global — sukob interesa koji je naveden u radu, što treba uzeti u obzir pri tumačenju nalaza.