Blaga jesen zbunila drveće u Britaniji, kesteni cvjetaju šest mjeseci prije vremena

Divlji kesteni u Britaniji cvjetaju i pokazuju znakove proljetnog rasta više od šest mjeseci ranije nego što bi trebalo. Razlog su neuobičajeno blage temperature ove jeseni, a stručnjaci organizacije Woodland Trust upozoravaju da bi takav poremećaj mogao imati dugoročne posljedice po insekte oprašivače.

Prošli mjesec bio je topliji od prosjeka u svim dijelovima zemlje, pa je oktobar postao deveti uzastopni mjesec s natprosječnom srednjom temperaturom. Naučnici navode da su ovako visoke temperature moguće samo zbog klimatske krize, koju prvenstveno pokreće sagorijevanje fosilnih goriva.

Rana jesen pa rano proljeće

Nevolje su, prema stručnjacima, počele još ljetos. Tokom ekstremnih vrućina mnoga stabla prošla su kroz „ranu jesen“: uvenula su i prijevremeno izgubila lišće. Stručnjaci su tada upozoravali da drevni engleski hrastovi umiru zbog visokih temperatura i suše, jer se drveće i ekosistemi ne uspijevaju dovoljno brzo prilagoditi promjenama klime.

Chris Nichols, šef za rezultate zaštite prirode u Woodland Trustu, kaže da je „sve potpuno izbačeno iz ravnoteže“. Posebno ga brine odnos drveća i insekata. „Stabla moraju cvjetati u određeno doba godine da bi bila usklađena s insektima. To je svojevrsna ekološka neusklađenost i zabrinjava u pogledu dugoročne otpornosti drveća ako ono više nije u ritmu s vrstama o kojima ovisi“, rekao je Nichols.

Cvjetanje kao znak stresa

Dr. Kate Lewthwaite, voditeljica programa građanske nauke u Woodland Trustu, objašnjava da je rano cvjetanje znak stresa. Ona pretpostavlja da je suša natjerala stabla da ugase ključne sisteme, slično onome što se inače događa zimi. „Kada su stigle kiše, to ih je potaklo da počnu proljetno cvjetanje izvan sezone“, kaže ona.

Posljedice mogu biti ozbiljne: cijelo stablo može uginuti ili će na proljeće morati tjerati nove izdanke iz uspavanih pupoljaka na deblu i granama, zbog čega će krošnja sljedeće godine biti manja. Lewthwaite poziva na mjere koje bi šume učinile otpornijima, poput ponovnog vlaženja šumskog zemljišta i usporavanja oticanja kiše koja ipak padne.

Pravi učinak znat će se tek 2028.

Slično stanje bilježe i u botaničkom vrtu Kew Gardens. Kevin Martin, voditelj kolekcija drveća, kaže da su stabla u arboretumu „pomalo zbunjena“ jer su ovog ljeta bila pod velikim stresom. Ljetos su ušla u stanje mirovanja, a sada ih tople i blage prilike vraćaju u rast, što znači da na proljeće neće imati te pupoljke. Stvarni učinak, prema njegovim riječima, neće biti poznat prije proljeća 2028. godine.

Stručnjaci su još tokom ljeta upozoravali da bi jaki vjetrovi, potencijalno povezani s pojavom El Niño, mogli izazvati masovno odumiranje vrsta drveća već oslabljenih dugim periodom vrućina i suše. Martin kaže da je upravo to primijećeno tokom oluja Austen i Boelo, kada je zabilježeno više oštećenja stabala nego što bi se očekivalo pri takvim brzinama vjetra.

Stabla su, navodi on, ove godine bila pod tolikim stresom da su gotovo prestala rasti, naročito na jugoistoku zemlje, gdje je suša bila izrazito jaka. Zbog te oslabljenosti, dodaje, već se bilježe, a bilježit će se i dalje, češća stradanja drveća u olujama.