Borovnice možda ublažavaju simptome depresije kod starijih osoba

Istraživači s Harvardske medicinske škole proveli su malu pilot studiju koja daje naznake da svakodnevna doza borovnica može ublažiti simptome depresije kod starijih, sjedilačkih odraslih osoba. Riječ je o populaciji koja je, kako se već zna, pod povišenim rizikom od depresije, a kojoj prirodne metode poput vježbanja i boravka na otvorenom često nisu lako dostupne. Rezultati su objavljeni u časopisu Journal of Nutrition, Health and Aging.

Studija je obuhvatila 18 učesnika starijih od 65 godina. Dio njih svakodnevno je dobijao 48 grama praha od liofiliziranih borovnica, što odgovara otprilike dvije šoljice borovnica, dok je drugi dio dobijao istu količinu placebo praha. Nakon tri mjeseca simptomi depresije popravili su se u obje grupe, ali su poboljšanja u grupi koja je jela borovnice bila izraženija i dosljednija – iako razlika nije dostigla statističku značajnost.

„Naš cilj bio je preliminarno utvrditi efekat konzumacije borovnica na mikrobiom crijeva, metabolite i simptome depresije", izjavila je Courtney Millar, molekularna nutricionistkinja s Harvardske medicinske škole. Istraživači u objavljenom radu navode da su poboljšanja mentalnog blagostanja u grupi s borovnicama bila jačeg intenziteta i manje promjenljiva nego u placebo grupi. Dodaju da je ova pilot studija osmišljena kako bi se testirala izvodljivost intervencije i prikupili preliminarni podaci potrebni za procjenu snage (uzorka) za veće ispitivanje.

Analiza je pokazala i male promjene u crijevnim bakterijama učesnika koji su jeli borovnice. Šest tipova bakterijskih enzimskih gena promijenilo je zastupljenost, a pet ih je poraslo, uključujući jedan uključen u stvaranje gama-aminomaslačne kiseline (GABA), neurotransmitera prethodno povezanog s depresijom. Poznato je da vlakna i antocijanini, plavi pigmenti u borovnicama, utječu na crijevni mikrobiom, pa su određene promjene i bile očekivane. Za potvrdu šta se tačno dešava, potrebne su detaljnije analize.

Samim istraživačima ograničenje predstavlja mali uzorak: učesnici su uglavnom bile žene bijele boje kože s blagim simptomima depresije, a ne dijagnostikovanom depresijom. Zbog toga, kako sami navode, podaci su preliminarni i opravdavaju daljnja istraživanja s većim i raznovrsnijim uzorkom. Studija doprinosi postojećim dokazima da ishrana može utjecati na mentalno zdravlje, s obzirom na to da odnos između mozga i crijeva naučnici i dalje pokušavaju razumjeti. Također treba uzeti u obzir da je placebo efekt dokazan u studiji za studijom – moguće je da je i sama pomisao na svakodnevnu dozu praha od borovnica bila dovoljna da podigne raspoloženje učesnika u placebo grupi.