Britanija nakon dvije decenije ponovo proizvodi topovske cijevi
U Telfordu je otvorena Rheinmetallova fabrika cijevi za artiljeriju i tenkove, čime Velika Britanija vraća proizvodnju koju posljednjih 20 godina nije imala na svom tlu. Pogon može godišnje napraviti 245 cijevi, a kapacitet bi se, uz dovoljno narudžbi, mogao povećati na hiljadu.
Velika Britanija posljednjih 20 godina nije mogla opremiti svoje tenkove cijevima bez kupovine u inostranstvu. Ta se praksa u četvrtak promijenila u Shropshireu, gdje je britanski ministar odbrane Wes Streeting otvorio fabriku koju je njemački Rheinmetall ubrzano izgradio u Telfordu, a koja će proizvoditi cijevi za artiljerijska oruđa i britanske tenkove.
📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na The Guardian→Oslanjanje na saveznike činilo se razumnim u godinama relativne sigurnosti nakon Hladnog rata, ali je ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine pokrenula utrku u naoružavanju među evropskim državama, uključujući i Britaniju. Koliko je žurba bila velika, pokazuje i način na koji je dogovor sklopljen: izvršni direktor Rheinmetalla Armin Papperger kazao je da je kompanija ulaganje započela „na osnovu stiska ruke“ s generalom Sir Rolyjem Walkerom, načelnikom Generalštaba britanske vojske, i to prije prošlog Božića, ne čekajući formalni ugovor. Osam mjeseci kasnije u fabrici je počela proizvodnja prvih cijevi.
Ulaganje u Telford proizlazi iz sporazuma koji su 2024. godine sklopili tadašnji britanski premijer Keir Starmer i njemački kancelar Olaf Scholz, u sklopu šireg pakta o bližoj saradnji dvije države koje u Evropi najviše troše na vojsku.
Prvo haubice, zatim i tenkovi
Pogon u Telfordu u početku pravi cijevi za njemačke samohodne haubice na daljinsko upravljanje, koje koriste NATO-ovu standardnu municiju kalibra 155 mm. U budućnosti će moći proizvoditi i nešto manje tenkovske cijevi za granate od 120 mm, namijenjene tenku Challenger 3, koji trenutno prolazi završna ispitivanja, kao i britanskoj verziji haubice na daljinsko upravljanje planiranoj za period nakon maja 2028. godine.
Godišnji kapacitet fabrike je 245 cijevi i 50 zatvarača, dijela koji se nalazi u osnovi cijevi. Papperger je, međutim, naveo da bi se proizvodnja teoretski mogla povećati na čak hiljadu cijevi godišnje u roku od četiri do pet godina, ali samo ako stignu narudžbe. U planu je i mogući izvoz. Prvi čovjek Rheinmetalla dodao je da pregovara i o proizvodnji dodatne municije u Britaniji, a odluka o tome očekuje se u narednih šest do osam mjeseci.
Rheinmetall u Telfordu zapošljava oko 685 ljudi, ali će u samoj hali za cijevi raditi samo 35 radnika, a kada pogon dostigne puni kapacitet, njihov broj narast će na stotinu. Većina zaposlenih u Telfordu proizvodi oklopna vozila Challenger i Boxer u zajedničkom poduhvatu s ključnim britanskim proizvođačem naoružanja BAE Systems.
Kako nastaje cijev
Proizvodnja kreće od cilindra specijalne čelične legure teškog 3,2 tone i dugog osam metara, kroz koji se buši otvor. Unutrašnje površine se zatim bruse kako bi se uklonile nesavršenosti, a poseban alat urezuje spiralne žljebove koji povećavaju preciznost artiljerije. Na kraju jedna od samo dvije takve mašine na svijetu podiže pritisak unutar cijevi na oko 15.000 puta veći od atmosferskog pritiska na nivou mora, čime se materijal očvršćava da izdrži eksplozivnu snagu potrebnu da granate lete i do 30 kilometara.
Papperger je istakao da NATO saveznici mogu izaći na kraj s manjom proizvodnjom od Rusije i njenih partnera zahvaljujući kvalitetu. Prema njegovim riječima, ruska cijev izdrži oko 500 ispaljenja prije nego što pukne, dok bi proizvodi iz Telforda trebali podnijeti i do 4.000 hitova.
Dronovi ne mogu zamijeniti artiljeriju
Iako je rat u Ukrajini vojske širom svijeta suočio s novom stvarnošću ratovanja dronovima, general Walker je u govoru na otvaranju fabrike poručio da bespilotne letjelice ne mogu parirati klasičnom naoružanju po ukupnoj vatrenoj moći. Kazao je da obje strane u Ukrajini dnevno ispale desetine hiljada artiljerijskih granata, što stvara težinu vatre i nivo razornosti na bojištu koji dronovi sami ne mogu ponoviti.
Streeting je, s druge strane, naglasio da nije dovoljno nadmašiti protivnike u inovacijama, već ih treba nadmašiti i u proizvodnji, jer prednost sve više pripada onima koji mogu proizvoditi u velikom obimu i najbrže rasporediti sposobnosti na teren.
Rheinmetall među najvećim dobitnicima
Rheinmetall je među kompanijama koje su najviše profitirale od ogromnog rasta evropskih izdvajanja za odbranu i isporuka oružja Ukrajini. Američke obavještajne službe su, prema izvještajima, 2024. godine osujetile ruski plan atentata na Pappergera, navodno kao odmazdu za proizvodnju naoružanja za Kijev. Tržišna vrijednost njemačke kompanije porasla je s oko 4,2 milijarde eura u danima pred rusku invaziju na 47 milijardi eura u srijedu, iako je pala u odnosu na prošlogodišnji vrhunac, kada je bila gotovo dvostruko veća.
Prekinuta tradicija duga stoljećima
Walker je ocijenio da je bilo „tužno“ što Britanija nije mogla nastaviti višestoljetnu proizvodnju artiljerije, koja je trajala kroz Napoleonove ratove, dva svjetska rata i Hladni rat. Veliki dio tog posla obavljao se u Kraljevskom arsenalu u Woolwichu, otvorenom u 17. stoljeću, čiji su radnici osnovali i fudbalski klub koji se 1913. godine preselio u sjeverni London. Proizvodnja je ondje ugašena 1967. godine, nakon čega je posao prvo raspršen po zemlji, a potom dijelom prebačen u inostranstvo. Nova hala u Telfordu tu sposobnost vraća u Britaniju.
Slika: ALFA TV · prave fotografije (The Guardian)
Izvor: The Guardian
Originalni link: theguardian.com
Tekst: Uredništvo ALFA TV



