Britanska ministarka sklona odbijanju ogromnog naftnog polja Rosebank u Sjevernom moru

Britanska ministarka energije Miatta Fahnbulleh navodno se opredijelila da odbije razvoj velikog naftnog polja Rosebank u Sjevernom moru, piše Guardian, pozivajući se na navode zvaničnika. Ako se to ostvari, riječ bi bila o teškom udaru za naftnu industriju Sjevernog mora, ali i o velikoj pobjedi aktivista za klimu.

Fahnbulleh je u srijedu odobrila manje gasno polje Jackdaw, što je izazvalo proteste dijela zelenog pokreta. Međutim, objasnila je za Guardian da obrazloženje koje je stajalo iza te odluke ne važi za Rosebank, rekavši da će UK računati na gas tokom tranzicije ka neto nuli i da je bolje uzimati ga iz relativno niskougljeničnih izvora u Sjevernom moru nego ga uvoziti.

„Jedno je gasno polje koje opslužuje domaće tržište, dok je drugo naftno polje koje je uglavnom za izvoz“, rekla je ministarka. Dodala je da je ispravno da se svaka prijava procjenjuje posebno i da je ključno da odluka bude u skladu sa klimatskim obavezama, budžetima ugljenika i ciljevima energetske tranzicije.

Rosebank sa sedam puta većim emisijama

Po procjenama, polje Rosebank emitovalo bi oko sedam puta više ugljenika nego Jackdaw, a ministarka, prema navodima, smatra i da bi manje doprinijelo energetskoj sigurnosti UK-a s obzirom na to da bi se većina nafte izvozila. Zvaničnici ističu da konačna odluka još nije donesena, ali se očekuje do kraja godine.

Polje Jackdaw, koje bi trebalo početi s proizvodnjom gasa za nekoliko sedmica, dodalo bi po procjeni oko 36 miliona tona ugljeničnih emisija. Fahnbulleh je prilikom posjete Aberdeenu izjavila da je uvjerena kako ta odluka ne krši klimatske obaveze UK-a. Vlada je nakon odobrenja projekta saopćila da će polje Jackdaw početi snabdijevati domove i firme gasom od kraja mjeseca.

„Dok vršimo tranziciju, trebat će nam gas. U trenutku kada sukob na Bliskom istoku izaziva energetsku krizu, energetska sigurnost je od vitalnog značaja, a domaća energija je ključna“, rekla je ona. Ipak, priznala je da projekt neće pomoći u smanjenju računa za energiju: „Ovo nije pitanje računa.“

Fond za zelenu energiju

Fahnbulleh je obećala da će budući prihodi sa Sjevernog mora ići u projekte zelene energije preko novog fonda energetskog bogatstva, kojem će u budžetu biti dodijeljeno dvije milijarde funti, dijelom preusmjerenih iz budžeta njenog ministarstva. Novac bi, kako je dodala, bio usmjeren u obnovljivu energiju, nuklearnu i druge čiste izvore.

Ipak, nije mogla precizirati koji će porezni prihodi tačno ići u fond ni koliko bi on mogao prikupiti. „Kancelar će te detalje razjasniti u budžetu“, kazala je ministarka.

Iako se laburisti u izbornom programu 2024. godine obavezao na zabranu novih licenci za bušenje u Sjevernom moru, kompanije iza projekata Jackdaw i Rosebank tražile su odobrenje za postojeće licence i ranije ove godine ponovo podnijele zahtjeve za ekološku saglasnost.

Neil McCulloch, direktor kompanije Adura, jedne od firmi iza planova, rekao je za Press Association da su „vrlo sigurni“ da će Rosebank biti odobren, ističući da je polje veće, da će trajati duže od Jackdawa i da će ministarka uzeti u obzir radna mjesta i ekonomski efekat za UK.

Najava Jackdawa mogla bi ojačati poziciju laburista u sjeveroistočnoj Škotskoj, gdje je smješten najveći dio industrije i gdje su sindikati intenzivno vodili kampanju za izdavanje dozvola. Međutim, vjerovatno će izazvati zabrinutost nekih laburističkih poslanika, posebno onih u izbornim jedinicama gdje se suočavaju sa izazovom Zelene stranke. Anketa koju je proveo Savanta za klimatsku grupu E3G, a koju je Guardian imao uvid, pokazala je da gotovo trećina birača kaže da bi manje vjerovatno glasala za laburiste ako bi odobrili nova bušenja nafte u Sjevernom moru. To uključuje gotovo tačno trećinu onih koji su na posljednjim izborima glasali za laburiste i oko polovinu mladih od 18 do 24 godine.

Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) preporučio je da se globalne emisije ugljenika smanje za gotovo petinu u sljedeće četiri godine, te za blizu polovinu u roku od decenije, kako bi se izbjeglo katastrofalno prekoračenje klimatskih ciljeva.