Broj puhova u Engleskoj i Velsu možda porastao gotovo 10 odsto nakon godina pada

Populacija puhova u Engleskoj i Velsu možda se počela oporavljati nakon višegodišnjeg pada, što je rijetka dobra vijest za jednog od najomiljenijih sisara Britanije. Istraživači, međutim, upozoravaju da procjena rasta nosi znatnu nesigurnost.

Jedina vrsta puha u Britaniji je liješkarov puh (hazel dormouse). Nekada raširen širom zemlje, danas je uglavnom ograničen na južnu Englesku i dijelove Velsa. Zbog gubitka šuma i živica postao je mnogo rjeđi i dosad je nestao iz oko 20 engleskih grofovija.

Nacionalni program za praćenje puhova, koji vodi dobrotvorna organizacija People's Trust for Endangered Species (PTES), prati lokalitete u Engleskoj i Velsu od 1998. godine. Podaci pokazuju da je od 2000. broj puhova opao za gotovo 60 odsto, što odgovara prosječnom godišnjem padu od 3,5 odsto.

Najnoviji podaci, međutim, sugeriraju da se populacija između 2020. i 2025. povećala za gotovo 10 odsto, mada istraživači naglašavaju da ta procjena nosi znatnu nesigurnost. Poboljšanje se poklopilo s periodom toplijih i sušljivijih proljeća i ljeta od prosjeka. Naučnici vjeruju da takvi uslovi pomažu puhovima tako što povećavaju količinu hrane i smanjuju vrijeme koje provode spavajući, čime im ostaje više energije za razmnožavanje i stvaranje zaliha masti pred zimu.

Ian White iz PTES-a, koautor izvještaja, preokret je opisao kao "dobrodošlu dobru vijest" koja daje razloge za "oprezni optimizam". Ali je dodao: "Ne smijemo izgubiti iz šire slike: populacije su i dalje gotovo 60 odsto niže nego 2000. godine."

Lješnikov puh poznat je po tome što veći dio godine provodi spavajući. Hibernira od otprilike oktobra do maja, zimujući u gnijezdu na tlu. Čak i tokom proljeća i ljeta može zapasti u kratke periode dubokog sna, takozvani torpor, kada je vrijeme hladno i kišovito ili kada hrane nedostaje. Time štedi energiju, a istraživači pretpostavljaju da toplija ljeta smanjuju potrebu za torporom.

Ekologinja dr Charlotte Armitage, koja je radila na istraživanju, rekla je da značajne neizvjesnosti ostaju, uključujući pitanje kako će puhovi reagovati na toplije i vlažnije zime. Topliji ljetni uslovi, dodala je, vjerovatno daju životinjama više energije za razmnožavanje i podizanje dodatnih legla.

"I dalje moramo štititi njihovo stanište, više istraživati efekte klimatskih promjena i sprovoditi efikasno gazdovanje šumama u korist puhova", rekla je Armitage.

Zaštitari prirode podsjećaju da su mnoga pitanja i dalje otvorena te da je za dugoročni opstanak puhova ključna zaštita šuma i živica u kojima žive. Potrebna su, navode, i dalja istraživanja dugoročnih utjecaja klimatskih promjena na ovu vrstu.