Centralna banka BiH digla prognozu inflacije na 5,1 posto, rast BDP-a na 2,3 posto

Centralna banka Bosne i Hercegovine objavila je nove makroekonomske projekcije po kojima će realni bruto domaći proizvod (BDP) ove godine porasti 2,3 posto, dok će godišnja inflacija iznositi 5,1 posto. U ovom projekcijskom krugu banka je revidirala očekivani rast BDP-a za 2026. godinu naviše, sa ranijih 1,9 na 2,3 posto.

Iz Centralne banke navode da ekonomski rast, uprkos povoljnijim kratkoročnim izgledima, ostaje umjeren. Očekuje se njegovo postepeno ubrzavanje na 3,2 posto u narednoj i 3,5 posto u 2028. godini, što je uglavnom u skladu s prethodnim krugom srednjoročnih projekcija.

Potrošnja ograničena visokim cijenama

Domaća potražnja i dalje je jedan od ključnih pokretača ekonomskog rasta, uz očekivani rast lične potrošnje od 2,3 posto u tekućoj godini.

„Uprkos rastu nominalnih plaća, povišen nivo cijena i dalje ograničava kupovnu moć stanovništva i mogućnosti snažnijeg rasta potrošnje", naglasili su iz Centralne banke.

Inflacija revidirana naviše

Godišnja inflacija za ovu godinu revidirana je naviše, sa 4,7 na 5,1 posto, iako su u septembarskoj rundi kratkoročnih procjena izgledi ukazivali na mogućnost njenog usporavanja. Iz banke su napomenuli da je u junu i julu zabilježeno neočekivano usporavanje inflacije, ali da su se od septembra, prema zvaničnoj statistici, inflatorni pritisci značajno intenzivirali.

„I naše posljednje srednjoročne projekcije su bliže onima iz proljetnog kruga nego brzim procjenama za treći kvartal. Rizici, prvenstveno povezani s postojanošću bazne inflacije i mogućim odgođenim prijenosom međunarodnih cjenovnih pritisaka, i dalje su izraženi", naglasili su iz banke.

U srednjoročnom periodu očekuje se postepeno slabljenje inflatornih pritisaka, uz projektovanu inflaciju od 2,8 posto u narednoj i 2,3 posto u 2028. godini.

Rizici za projekcije

„Ostvarenje projektovanih kretanja i dalje je izloženo vanjskim i domaćim rizicima. Vanjski rizici prvenstveno su povezani s geopolitičkim neizvjesnostima, kretanjima cijena energenata i hrane na međunarodnim tržištima, te dinamikom ekonomskog oporavka glavnih trgovinskih partnera", pojasnili su iz banke.

Domaći rizici odnose se na postojanost domaćih inflatornih pritisaka, neizvjesnost u pogledu dinamike investicijske aktivnosti, kao i strukturna ograničenja povezana s tržištem rada i produktivnošću. Kao dodatni rizik za inflacijske projekcije iz banke navode mogući odgođeni prijenos ranijih međunarodnih cjenovnih šokova na domaće tržište.