Curiosity počinje pripreme za bušenje na lokaciji "Nazca"

NASA-in rover Curiosity krenuo je u novu kampanju bušenja na Crvenom planetu. Novi cilj tima je stijena koju su naučnici prozvali "Nazca", smještena nekoliko metara od bloka "Chiu Chiu" koji je ranije bio detaljnije ispitan. Kada su nakon posljednje vožnje stigli snimci izbliza, pokazalo se da je nova lokacija gusto prekrivena karakterističnim izraslinama u obliku diskova i igala — posve istovjetnima onima koje su istraživači zabilježili na "Chiu Chiuu".

Blok "Chiu Chiu" sam po sebi nije zadovoljio kriterije za bušenje, no susjedna stijena ocijenjena je znatno perspektivnijom, pa je još tokom ponedjeljka odabrana kao odredište rovera. Autorica misijskog bloga Lucy Lim, planetarna naučnica iz NASA-inog Goddard Space Flight Centera, tog je petka sudjelovala u planiranju u svojstvu voditeljice geološko-mineraloške naučne teme. Tim je, prema njenim riječima, odmah po pregledu snimaka dao zeleno svjetlo za pripremu bušenja na tek prozvanom lokalitetu "Nazca".

Oblici koji govore o prošlosti

Zašto su "diskovi i igle" toliko važni? Vodeća hipoteza tima glasi da su neobični oblici nastali dok su kristali rasli. Baš kao što kuhinjska so, uzgojena u kućnom eksperimentu, poprima prepoznatljive geometrijske oblike, tako i minerali prilikom rasta zauzimaju oblike određene vlastitom mikroskopskom kristalnom strukturom. Dimenzije kristalnih oblika na "Nazci" i "Chiu Chiuu" nosioc su vrijednih informacija — prije svega o temperaturi koja je vladala dok su nastajali, ali i o tome koliko je soli i tekućine tada bilo na raspolaganju.

Postoji, međutim, i oprez: ono što danas vidimo ne mora odgovarati izvornom sastavu. S vremenom se prvobitni minerali katkad zamijene drugima, a takve se zamjenske tvorevine nazivaju "pseudomorfima" — zadržavaju siluetu izvornog kristala, ali im se hemijski sastav i molekularna građa bitno razlikuju.

Šta se dešava prije samog bušenja

Uz probu opterećenja bušilice, raspored je popunjen nizom posebnih mjerenja. Kamera MAHLI odradit će tzv. QRM (Quantitative Relief Model) opservaciju: pet međusobno preklapajućih snimaka snimljenih iz blago pomjerenih uglova, koje se spajaju u detaljan trodimenzionalni prikaz reljefa. Kamera će, osim toga, udvostručiti broj koraka mehanizma za fokusiranje pri snimanju najviše rezolucije, dodatno produbljujući preciznost budućih 3D modela kristalnih oblika.

Drugi instrument, ChemCam LIBS, na obližnjem cilju "Toucan", bogatom kristalnim oblicima, izvest će eksperiment "profila dubine". Standardno se 150 laserskih hitaca raspodijeli na pet tačaka rastera, po 30 po tački — no ovaj put svi hitci idu na jedno te isto mjesto. Svaki hitac isparava djelić stijene i stvara plazmu, pa koncentrisani niz od 150 hitaca treba prodrijeti otprilike pet puta dublje u materijal. Cilj je saznati razlikuje li se sastav u dubini od površinskog, bilo zbog uticaja savremene marsovske sredine na površinu, bilo zbog uslova u kojima je kristalni oblik prvobitno nastao.

Sama površina na lokalitetu "Nazca" bit će prije probe opterećenja dodatno analizirana instrumentima LIBS, DRT i APXS, radi što potpunije karakterizacije sastava. Plan predviđa i treću LIBS opservaciju, uperenu na blok "Condor" u kojem je izložena fino slojevita tekstura.

Sumračni oblaci i Fobos

Nije zanemaren ni savremeni Mars: sezona sumračnih oblaka upravo počinje, pa su u plan ubačena i noćna snimanja Fobosa, većeg i sjajnijeg od dva Marsova mjeseca. Kako je mjesec u punoj fazi, snimci Fobosa i okolnog neba mogu zabilježiti sunčevu svjetlost koja se odbija od njega i raspršuje kroz marsovsku atmosferu — elegantan način procjene veličine čestica u marsovskim oblacima. Slična mjerenja katkad se rade i posmatranjem Sunca, no Fobos omogućava istu vrstu podataka kasnije tokom noći. Očekivanje je da će ova opservacija zahvatiti i visoke atmosferske oblake ugljik-dioksida (CO2).