Demencija prvi put uzrok više od deset posto smrti u Australiji, astma odnijela najviše života u deceniji

Demencija je prošle godine po prvi put bila uzrok više od deset posto svih smrti u Australiji, pokazuju podaci Australijskog statističkog biroa (ABS) objavljeni u utorak. Ukupno je 2025. registrovano 188.421 smrt, od čega je njih 19.019 uzrokovano demencijom, uključujući Alzheimerovu bolest. Demencija je vodeći uzrok smrti u toj zemlji od 2024. godine.

Ostali vodeći uzroci smrti bili su ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti poput moždanog udara, rak pluća te hronične respiratorne bolesti. Žene čine gotovo dvije trećine smrti od astme i gotovo dvije trećine smrti od demencije.

Izvršna direktorica organizacije Dementia Australia, prof. Tanya Buchanan, upozorila je da demencija, kao vodeći javnozdravstveni problem, zahtijeva hitnu reakciju. Prema njenim riječima, u Australiji trenutno živi oko 446.500 osoba s demencijom, a u skrbi za njih uključeno je još 1,7 miliona ljudi.

„Podaci ističu kritičnu potrebu za većim prepoznavanjem i finansiranjem kako bi se podržale osobe koje žive s demencijom, njihove porodice i njegovatelji”, izjavila je Buchanan. Dodala je da ulaganja u usluge, podršku i prevenciju ne prate rastući uticaj bolesti te da stigma oko demencije i dalje postoji.

Astma uzela 484 života

Podaci ABS pokazuju i najveći broj smrti od astme u posljednjoj deceniji — 484 osobe preminule su od ove bolesti 2025, dok ih je godinu ranije bilo 478. Izvršna direktorica Asthma Australia Kate Miranda kazala je da loše kontrolisana astma povećava rizik i da je riječ o spriječivom uzroku mnogih smrti povezanih s astmom.

„Imamo efikasne tretmane i jasne kliničke smjernice, a ipak previše Australijanaca ne dobija njegu koja im je potrebna da bi bili zdravi”, naglasila je Miranda. Pojasnila je da ljudi, posebno oni s blažim oblicima bolesti, misle da je „samo astma” pa ne idu na redovne preglede ni ne razgovaraju s ljekarom o terapiji, a preventivne lijekove uzimaju tek u dane visokog polena ili kod prehlade.

Prema njenim riječima, istraživanja pokazuju da opada udio odraslih s dobro kontrolisanom astmom te da se pogoršava pridržavanje terapije inhalatornim kortikosteroidima, dok mnogi koriste malo ili nimalo preventivne terapije i oslanjaju se samo na lijekove za ublažavanje simptoma. Smjernice su, dodala je, promijenjene u korist tzv. antiinflamatorne reliever (Air) terapije, koja istovremeno liječi upalu i simptome, ali mnogi, posebno starije osobe, i dalje koriste lijekove iz djetinjstva ne znajući da postoje bolje opcije.

Porast smrti od droga

Smrti izazvane drogama također su porasle — s 2.007 u 2024. na 2.063 u 2025. godini. Šefica statistike mortaliteta ABS Lauren Moran kazala je da su opioidi i benzodiazepini i dalje najčešće klase lijekova uključene u te smrti, ali je zabilježen značajan porast smrti nakon upotrebe stimulansa, uključujući metamfetamin.

Samoubistvo je 2025. ostalo vodeći uzrok prerane smrti i kod muškaraca i kod žena, pri čemu muškarci čine gotovo tri četvrtine tih smrti.