Depoziti građana u BiH porasli na 21,39 milijardi KM, a kamate gotovo da i ne postoje

Milijarde na računima, a kamate nema

Stanovništvo Bosne i Hercegovine je krajem septembra na bankarskim računima držalo ukupno 21,39 milijardi KM, pokazuju najsvježiji podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH). U odnosu na isti period lanjske godine, štednja je porasla za 13,3 posto, odnosno za 2,5 milijardi KM.

Računajući zajedno s depozitima privrede, države, javnog sektora i samih banaka, ukupna štednja dostiže oko 40 milijardi KM, objasnio je za „Dnevni avaz" profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Muharem Karamujić.

Novac stoji bez kamate

Karamujić ističe da građani Bosne i Hercegovine već tri decenije kontinuirano štede na ovaj način, što je, po njegovim riječima, dokaz da u zemlji svakako ima novca.

Pojašnjava da se uvijek gleda socijalne kategorije, odnosno najgora moguća situacija, te da bi se i razvijene zemlje poput SAD-a, Engleske i Australije, u kojima ima ogroman broj beskućnika, pri takvoj analizi činile izuzetno loše kada su u pitanju životni standard i drugi pokazatelji.

Problem, dodaje, leži u tome što je više od 95 posto depozita neoročeno, pa građani na taj novac ne primaju nikakvu kamatu. Štaviše, banke im naplaćuju različite naknade, zbog čega se zapravo nalaze u situaciji negativne realne kamatne stope. Kako objašnjava, uz inflaciju od šest posto, vrijednost novca građanima se svake godine smanjuje za taj iznos, a uz dodatni efekat negativne realne kamatne stope gubici su, kako kaže, zaista veliki. Kao jedini razlog takvog stanja navodi činjenicu da bankama taj novac praktično ništa ne košta.

Ulaganje umjesto oročavanja

Profesor smatra da bi oročivanjem novca na kraći rok građani ipak dobili neku zaradu, ali ih prije toga savjetuje da razmisle o ulaganju. Kao dobar primjer spominje čestu kupovinu stanova, koju ocjenjuje odličnom i mnogo boljim rješenjem, no građane istovremeno poziva da razmisle i o drugim oblastima, a ne samo o stanogradnji. Male firme, male farme, zanatske djelatnosti i različiti oblici poslovanja, naglašava, imaju perspektivu.

„Nije tačno da kod nas nema šansi", uvjeren je Karamujić, podsjećajući da se ogroman dio robe i usluga uvozi i da je trgovinski deficit velik. Baš zato što mnogo toga nemamo ili ne funkcioniše, Bosna je, kako kaže, eldorado mogućnosti. Građani se, objašnjava, mogu samostalno otisnuti u poduzetništvo, udružiti se s drugima radi zajedničke proizvodnje ili kupiti udio u postojećoj firmi — svaka od tih opcija je, zaključuje, bolja od one u kojoj novac stoji i topi se kao snijeg na proljetnom suncu.

Nepovjerenje u sistem

Paradoksalnim smatra to što zemlja ima toliku štednju koja se nikako ne koristi. Ta bi se sredstva, smatra, trebala usmjeravati u bolje svrhe, ali problem je nerazvijeno tržište kapitala. Dodaje da u politički sistem, budućnost i održivost postoji veliko nepovjerenje, pa ljudi radije drže novac u bankarskom sektoru, a sigurno se, usto, značajan dio novca čuva i kod kuće.