Deset modela zdrave ishrane povezano sa sporijim biološkim starenjem

Deset načina ishrane koje usporavaju starenje organizma

Zdrava ishrana poznata je kao jedan od stubova dugoročnog zdravlja, a najnovija studija objavljena u časopisu Nature Communications dodala je još jedan argument u korist te teze. Naučnici su utvrdili da se kod ljudi koji se pridržavaju bilo kojeg od deset proučavanih modela ishrane biološko starenje odvija sporije.

Pri tome, biološka starost nije isto što i broj proslavljenih rođendana. Ona pokazuje tempu kojim organizam „troši" – a njen ubrzan tijek donosi kraći životni vijek i veći broj zdravstvenih tegoba u starijoj dobi.

Kako je istraživanje sprovedeno

Radom je rukovodio tim njemačkog Centra za neurodegenerativne bolesti (DZNE). Obuhvaćeno je 6.470 osoba starosti od 30 godina naviše, a njihovi rezultati po svih deset setova prehrambenih smjernica upoređeni su s krvnim biomarkerima koji otkrivaju biološku dob. Rezultat je ujednačen za sve modele: što je ishrana bila zdravija, to je starenje bilo sporije.

„Efekti nisu masivni, ali su mjerljivi i relevantni za prevenciju", rekla je epidemiologinja Monique Breteler iz DZNE-a. „Usporavanjem procesa starenja može se smanjiti rizik od bolesti povezanih s godinama, poput demencije ili kardiovaskularnih poremećaja."

„Prema našim podacima, različiti obrasci ishrane povezani su sa sporijim starenjem, neki više, neki manje. To je ohrabrujući nalaz, jer ostavlja prostora da se zdrava ishrana prilagodi ličnim i kulturnim preferencijama, budžetu i ukusu", dodala je ona.

Šta su sve proučavali

U fokus su došle smjernice koje su već ranije etablirane u struci. Među njima su mediteranska i nordijska dijeta, DASH (pristup u ishrani za zaustavljanje hipertenzije), namijenjena snižavanju krvnog pritiska, te MIND dijeta (mediteransko-DASH intervencija za odgađanje neurodegeneracije), osmišljena za podršku mozgu. Tu su i indeksi AHEI-2010, PDI i hPDI, kao i EAT-Lancet dijeta. Zanimljivo, posljednja dva – uPDI i DII – mjere upravo nezdravu ishranu (zaslađeni napici, slatkiši), pa je kod njih sporije starenje zabilježeno kod onih s nižim pridržavanjem.

Starost ispisana u DNK

Biomarkeri starenja čitani su iz obrazaca metilacije DNK – promjena hemijskih oznaka koje se mijenjaju s biološkom dobi. „Primijenili smo tri različita pristupa, takozvane epigenetske satove, kako bismo pročitali biološko starenje iz metilacije DNK", objasnila je epidemiologinja Juliana Tavares iz DZNE-a. „Iskoristili smo najsavremeniju tehnologiju koja nam je omogućila da obuhvatimo oko 850.000 lokacija u DNK. To je otprilike dvostruko više nego u većini ranijih studija."

Zanimljiv je i nalaz da je tek malen broj učesnika ostvario visoke rezultate na svim setovima smjernica. Izgleda, dakle, da je dovoljno odabrati samo jedan od modela da bi se smanjio rizik da biološka starost ode ispred kalendarske. Razlike među dijetama ipak postoje – DASH se pokazala u vezi sa srcem, MIND s kognicijom i pamćenjem – ali preklapanja su značajna.

„Više od 70 posto pogođenih bioloških puteva bilo je zajedničko svim dijetama", rekla je Tavares. „Oni uključuju strukturu ćelija, ćelijsku signalizaciju i metabolizam – procese centralne za starenje i hronične bolesti."

Provjera rezultata i ograničenja

Pouzdanost nalaza dodatno je testirana na zasebnom uzorku od 1.034 osobe, obrađenom na identičan način, i rezultat je bio sličan: zdravija ishrana značila je sporije starenje. Autori, međutim, napominju da dokazuje povezanost, a ne uzročno-posljedičnu vezu – podaci predstavljaju samo sliku jednog trenutka, pa bi buduća istraživanja mogla pratiti kako dugotrajne promjene ishrane utiču na metilaciju DNK.

„Ne treba vam savršena dijeta – to je možda najpraktičnija poruka. Ali idući naprijed, dijetom specifični biološki putevi upućuju na buduća istraživanja ciljanih prehrambenih intervencija", zaključila je Tavares.