Dnevna konzumacija paradajza poboljšala pažnju i memoriju u kliničkom istraživanju

Paradajz, jedna od najpoznatijih namirnica na svijetu, mogao bi uticati na rad ljudskog mozga. Tim španskih istraživača ispitao je u okviru kliničkog eksperimenta kako svakodnevna konzumacija paradajza utiče na kognitivne sposobnosti kod zdravih ljudi.

Studiju je vodio nutricionista Ricardo López-Solís s Univerziteta u Barceloni. U eksperimentu je učestovalo 42 osoba srednjeg uzrasta, koje su tokom tri mjeseca svakodnevno jele 35 grama paradajz paste.

Nakon kognitivnog testiranja, istraživači su zabilježili bolju selektivnu pažnju i blagi napredak u asocijativnoj memoriji. Manja grupa od 14 učesnika uradila je i snimanje mozga, na kojem su uočene određene promjene, iako je taj dio analize bio ograničen i njegovi rezultati treba uzeti s rezervom.

Paradajz sadrži likopen, pigment jarke boje koji djeluje kao snažan antioksidans i prolazi kroz krvno-moždanu barijeru. Kako navode autori, riječ je o prvom kliničkom ispitivanju koje povezuje promjene nivoa likopena s promjenama u funkcionalnoj povezanosti mozga.

Istraživanje je sprovedeno po crossover modelu, pri čemu su učesnici ujedno bili i vlastita kontrolna grupa. U jednoj fazi konzumirali su paradajz pastu, a u drugoj su se hranili hranom siromašnom likopenom. Između dvije faze ubačen je mjesec dana "odmora", tokom kojeg su se učesnici prve tri sedmice hranili uobičajeno, a posljednje sedmice ponovo izbjegavali hranu bogatu likopenom.

Koncentracija likopena u krvi znatno je porasla tokom faze s paradajz pastom, a zabilježen je i granični porast proteina BDNF, koji je povezan s rastom neurona. Snimanja mozga pokazala su smanjenu povezanost u frontoparijetalnoj i auditornoj mreži pri ishrani bogatoj likopenom, dok je pri ishrani sa malo paradajza smanjena povezanost zabilježena u dorzalnoj mreži pažnje.

"Ovi nalazi pružaju dokaz da konzumacija paradajza može podržati kognitivnu funkciju i modulirati moždanu povezanost kod zdravih sredovječnih odraslih," navode autori studije.

Vrijedi napomenuti da eksperiment nije bio dvostruko slijep – i učesnici i istraživači znali su ko jede paradajz pastu. Zbog toga autori ne mogu u potpunosti isključiti da je svijest o tome koja je dijeta na snazi uticala na motivaciju ili trud učesnika prilikom testiranja.

Nalazi su, doduše, preliminarni, ali upućuju na to da bi bioaktivni spojevi iz paradajza, poput likopena, mogli biti dobri za zdravlje mozga. To ostaje hipoteza koju treba potvrditi budućim, većim istraživanjima.