Dražen Petrović: 62 godine od rođenja košarkaša koji je Evropi otvorio vrata NBA lige

Šibenik je 22. oktobra 1964. godine dobio dječaka koji će postati jedno od najvećih imena svjetske košarke – danas se navršavaju 62 godine od rođenja Dražena Petrovića. Euroliga ga je uvrstila među 50 ljudi koji su joj najviše doprinijeli, a u košarkaškom svijetu važi za čovjeka koji je otvorio vrata NBA lige valu evropskih igrača.

Dvorana nakon treninga

Sve je krenulo uz starijeg brata Aleksandra: mali Dražen mu je na treninzima skupljao i dodavao lopte, a kada bi se dvorana ispraznila, on bi ostajao i šutirao dok ne bi pao mrak. Takva upornost isplatila se vrlo rano – trener prvoligaške Šibenke dao mu je prve minute u igri kada je imao svega 15 godina.

S navršenim punoljetstvom uslijedio je odlazak u zagrebačku Cibonu, gdje je već igrao brat Aleksandar. U tom klubu Petrović je dva puta stigao do naslova prvaka Evrope, a dvije sezone zaredom nosio je titulu najboljeg evropskog igrača. Sljedeća stanica bila je Španija i Real Madrid.

Evropa, svijet i Amerika

Istih godina bio je i lider jugoslavenske reprezentacije, koja je pod njegovim vodstvom uzela zlato na Evropskom prvenstvu u Zagrebu 1989. i na Svjetskom prvenstvu u Argentini 1990. godine.

Preko okeana, u New Jersey Netsima, dokazao je da njegova igra funkcioniše i na najjačoj svjetskoj sceni: 1992. godine niko u ekipi nije šutirao bolje od njega, a istovremeno je postao najuspješniji Evropljanin u dotadašnjoj historiji NBA lige. Tu priču, kao i divljenje koje je izazivao kod američke publike, naglo je prekinula saobraćajna nesreća 7. juna 1993. godine. Dražen Petrović poginuo je u 29. godini života.

Šta se još dogodilo 22. oktobra

1811. – Na današnji dan rođen je Franz Liszt, mađarski kompozitor i pijanistički virtuoz. Zaslužan je za modernu klavirsku tehniku, utemeljio je simfonijsku poemu i uveo novi pristup sonati i koncertu, komponujući ih u jednom stavu. Potpisuje klavirska djela "Godine hodočašća", "Ljubavni snovi" i "Sonata h-mol", simfonije "Faust" i "Dante", simfonijske pjesme "Prelidi", "Mazepa" i "Taso" te "20 mađarskih rapsodija", a uz brojne klavirske koncerte, oratorije, mise, solo pjesme, studije i eseje ostavio je i biografiju poljskog kompozitora i pijaniste Frederica Chopina.

1844. – Rođena je Henriette Rosine Bernhardt, francuska glumica koju svijet poznaje kao Sarah Bernhardt. Slavu su joj donijele uloge tragičnih junakinja, a napisala je i knjigu "Memoari".

1882. – Umro je János Arany, kojeg smatraju najvećim mađarskim epskim pjesnikom. Zajedno sa Sándorom Petőfijem bio je ključna figura "narodnjačkog" pravca, dominantnog u mađarskoj književnosti 19. stoljeća. Njegov epski spjev o narodnom junaku Miklósu Toldiju čine trilogija "Toldi", "Toldijeva ljubav" i "Toldijevo veče", a pisao je i balade poput "Božiji sud", "Agneza", "Komišanje" i "Kralj Ladislav Peti".

1883. – Metropolitan opera u New Yorku otvorila je svoja vrata, a prva izvedena opera bila je "Faust" francuskog kompozitora Charlesa Françoisa Gounoda.

1887. – Rođen je John Reed, američki novinar i revolucionar. Njegove knjige "Deset dana koji su potresli svijet" i "Crvena Rusija" ocjenjuju se kao najbolja hronika Oktobarske revolucije, a bio je i među osnivačima Komunističke partije u SAD-u.

1906. – Preminuo je Paul Cézanne, francuski slikar iza kojeg je ostalo više stotina platna. U remek-djela ubrajaju se "Kuća obješenog", "Plava vaza", "Kartaš", "Autoportret", "Zaliv pred Estakom", "Planina Sent-Viktoar" i "Kupačice".

1927. – Umro je Borisav Stanković, srbijanski romansijer i dramatičar, jedan od najznačajnijih balkanskih realista, čije je stvaralaštvo vezano za Vranje i jug Srbije. Napisao je zbirke pripovijedaka "Iz starog jevanđelja" i "Stari dani", drame "Koštana" i "Tašana", roman "Nečista krv" te memoare "Pod okupacijom".

1943. – Rođena je Catherine Dorléac, danas poznata kao Catherine Deneuve, jedna od najvećih zvijezda svjetskog filma. Od 1994. godine je ambasadorica dobre volje UNESCO-a. Njen film "Šerburški kišobrani" osvojio je "Zlatnu palmu" u Cannesu, "Ljepotica dana" "Zlatnog lava" u Veneciji, a glumila je i u filmovima "Bendžamin", "Majerling", "Tristana", "Liza", "Glad za krvlju" i "Indokina".

1973. – Umro je Pablo Casals, španski violončelista i profesor na konzervatorijima u Barceloni i Parizu. Zbog protivljenja diktaturi Francisca Franca od 1938. godine nije živio u Španiji, ali je koncertirao širom svijeta. Do smrti je ostao pri svom uvjerenju da "umjetnik, prije svega, mora da bude čovjek kojem je na srcu sloboda, jer bez nje nema stvaralaštva".

1986. – Preminuo je mađarski fiziolog i naučnik Albert Szent-Györgyi, kojem je 1937. godine dodijeljena Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu.

1987. – Umro je italijanski glumac Lino Ventura, proslavljen glavnim ulogama u nekim od najpoznatijih francuskih filmova – "Vreli asfalt", "Saslušanje", "Francuski detektiv", "Sto dana u Palermu". Publika ga pamti najviše po likovima "tvrdih" gangstera.