Drugi krug predsjedničkih izbora u Brazilu: Lula protiv Flávia Bolsonara
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju razliku unutar granice greške, a dio birača još uvijek nije konačno odlučio. Pobjeda desničarskog senatora Flávia Bolsonara donijela bi pomilovanje njegovom ocu, bivšem predsjedniku Jairu Bolsonaru, koji izdržava kaznu zbog zavjere za rušenje izbornih rezultata.
Drugi krug predsjedničkih izbora u Brazilu, zakazan za nedjelju 25. oktobra, mogao bi produžiti karijeru jednog od najutjecajnijih brazilskih političara ili otvoriti vrata novoj generaciji političke dinastije. Naime, odlučuje se između lijevo orijentisanog predsjednika Luiza Inácija Lule da Silve i desničarskog senatora Flávia Bolsonara, sina bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara, koji izdržava kaznu zatvora.
Mnoge ankete pokazuju utrku unutar granice greške. Flávio Bolsonaro osvojio je više glasova od Lule u prvom krugu glasanja 4. oktobra i trenutno vodi u anketama, iako neka istraživanja posljednjih dana pokazuju da se razlika smanjuje. Pred drugi krug zabilježen je i porast političkog angažmana birača — skupovi oba kandidata u velikim gradovima okupili su desetine hiljada ljudi, a trgovi i univerzitetski kampovi širom zemlje bili su popunjeni.
Lula (80) kandiduje se za četvrti neuzastopni mandat i najavio je da će mu ovo biti posljednji izbor. Na čelu braziliske ljevice nalazi se generacijama — prvi put je funkciju predsjednika preuzeo 2003. godine. Tokom 2010-ih izgubio je naklonost dijela birača nakon što je umiješan u aferu korupcije i zatvoren, ali su presude kasnije poništene iz proceduralnih razloga. Godine 2022. tijesno je pobijedio Jaira Bolsonara i ponovo osvojio predsjedničku funkciju.
Jair Bolsonaro nalazi se u kućnom pritvoru dok izdržava kaznu od 27 godina zbog zavjere za rušenje rezultata izbora iz 2022. Njegov sin Flávio (45) obećao je da će ga pomilovati ako pobijedi. Bolsonarovom pobjedom produžila bi se dominacija te porodice nad brazilskom desnicom, koju su ranijih decenija obilježile umjerenije ličnosti. Flávio Bolsonaro, blizak saveznik američkog predsjednika Trumpa, svojim eventualnim izborom ojačao bi desni pomak koji zahvata velik dio Latinske Amerike, gdje konzervativni kandidati posljednjih godina bilježe uspjehe.
Među prijedlozima mlađeg Bolsonara je i smanjenje braziliske državne administracije radi podsticanja ekonomskog rasta, što je bila jedna od tačaka spora u prvoj televizijskoj debati održanoj prošle nedjelje. Lula ga je napao pozivajući se na argentinskog predsjednika Javiera Mileija i njegov program štednje uz rastuću stopu siromaštva: „Jeste li vidjeli kako stvari idu u Argentini, i da li ćete i dalje tvrditi da je Milei vaš model?"
Bolsonaro je, s druge strane, najavio oštru borbu protiv organiziranog kriminala, rekavši biračima: „Vratit ću vam ulice da možete sigurno šetati." To je poruka privlačna mnogim Brazilcima, koji kriminal stavljaju među glavne izborne teme. „Sigurnost je strašna", rekla je Marli Alves (63), zaposlenica u zatvoru u Riju de Janeiru i biračica Bolsonara. „Možete biti na otvorenom događaju, a neko prođe i opljačka vas do kraja."
Kampanja je mobilisala i birače poput Camile Sixel (40), organizatorice korporativnih događaja iz Rija de Janeira koja kampanjuje za Lulu. Nakon Bolsonarove pobjede u prvom krugu, rekla je da postoji „novo osjećaj hitnosti", izrazivši zabrinutost za budućnost žena, borbu protiv rasizma i socijalne nejednakosti te zaštitu ranjivih ljudi.
Posljednje dane izborne utrke obilježili su i protesti ispred ureda kompanije Meta u São Paulu. Lulina kampanja optužila je Metu da nepravedno ograničava njegov sadržaj, čime njegovom protivniku daje prednost — što kompanija negira. Nadzorni odbor Mete i grupa stručnjaka Ujedinjenih nacija također su izrazili zabrinutost zbog postupanja prema političkom sadržaju. Meta je priznala tehničke probleme u obradi izbornog sadržaja u Brazilu, ali je u saopćenju istakla: „Ne suzbijamo sadržaj kako bismo naudili jednoj strani, niti dajemo preferenciju bilo kojoj strani."
U utrci koja je ovako tijesna, mali faktori — od deformacija na društvenim mrežama do izlaznosti birača na dan izbora — mogli bi odlučiti ishod. Iako ankete mjesecima sugeriraju prilično ravnomjernu podjelu zemlje na pristalice Lule i Bolsonara, istraživanje objavljeno u srijedu pokazalo je da 10 posto birača još uvijek može promijeniti mišljenje, što ostavlja prostor za iznenađenje u posljednjem trenutku.
Slika: Palácio do Planalto / Wikimedia Commons, CC BY 2.0
Izvori:
- NPR / AFP — npr.org
- NPR
Tekst: Uredništvo ALFA TV
Povezane vijesti

Stogodišnja džamija blizu rezidencije indijskog premijera pod prijetnjom vlasti

Pentagon proglasio Konfučijeve institute prijetnjom nacionalnoj sigurnosti

Stanje poslanice Haines stabilizirano nakon navodnog napada u kojem su joj amputirane obje noge
