Duža izloženost estrogenu povezana s manjim oštećenjima krvnih sudova u mozgu žena

Žene češće obolijevaju od Alzheimerove bolesti, a naučnici sumnjaju da hormonske promjene mogu objasniti zašto. Nivo estrogena kod žena naglo se mijenja u različitim životnim razdobljima, a novo istraživanje dodaje dokaze da te promjene mogu uticati na zdravlje mozga u kasnijim godinama.

"Naši rezultati sugeriraju da hormonska izloženost tokom različitih razdoblja života žene može imati kumulativne efekte i na cerebrovaskularno zdravlje u kasnijem životu", kaže neurobiologinja Anna Marseglia sa Karolinska Instituteta u Švedskoj.

Kako je provedeno istraživanje

Marseglia i kolegice analizirale su podatke o 352 zdrave Šveđanke rođene 1944. iz gothenburške Kohortne studije H70. Svaka je sa 70 godina imala magnetnu rezonancu (MRI) mozga, a većina i kontrolni pregled sa 75. U studiju su uključene samo cisrodne žene.

Učesnice su prijavile dužinu reproduktivnog razdoblja (dob menopauze ili odstranjenja oba jajnika umanjena za dob prve menstruacije) te jesu li koristile oralne kontraceptive ili hormonsku terapiju u menopauzi. Ti podaci uzimaju se kao pokazatelj doživotne izloženosti estrogenu, iako nivoi hormona nisu direktno mjereni.

Šta su pokazali rezultati

Svaka dodatna godina reproduktivnog razdoblja smanjila je vjerovatnoću pojave dva ili više znakova bolesti malih krvnih sudova sa 70 godina za oko osam posto. Ključnu ulogu imala je kasnija menopauza, a ne ranija prva menstruacija. Žene koje su koristile hormonsku terapiju u menopauzi imale su u prosjeku manje znakova te bolesti i bolji integritet mikrostrukture bijele tvari.

Kod nosiljki gena APOE-ε4, varijante koja povećava rizik od Alzheimerove bolesti, hormonska terapija bila je povezana s većom debljinom kore mozga u područjima osjetljivim na tu bolest. Kod žena bez te varijante takva povezanost nije uočena. "Nalazi sugeriraju da krvni sudovi mozga mogu igrati važnu ulogu u vezi između estrogena i starenja mozga", dodaje Marseglia.

Ne dokazuje uzrok i posljedicu

"Rezultati stoga ne mogu poslužiti kao osnova za preporučivanje hormonske terapije u preventivne svrhe", upozorila je Giulia Lorenzon, neuroznanstvenica sa Yalea i prva autorica studije. Riječ je o opservacijskom istraživanju, pa ne govori ništa o uzroku i posljedici — doprinijeti mogu i drugi faktori, uključujući hormone koji također variraju u menopauzi.

Kohorta je relativno mala i iz jedne zemlje, pa nije jasno bi li se isti trendovi primijenili na šire populacije. Mnoge od povezanosti nestale su kada su podignuti statistički kriteriji. Raniji veliki pregled istraživanja nije pronašao snažne dokaze da hormonska terapija utiče na rizik od demencije, ni pozitivno ni negativno.

"Naši nalazi sugeriraju da duža endogena izloženost estrogenu i historija korištenja oralnih kontraceptiva ili hormonske terapije u menopauzi mogu podržati integritet cerebrovaskularnog sistema, s potencijalnim koristima za zdravlje mozga žena u kasnijoj životnoj dobi", zaključuju autori, dodajući da, s obzirom na nedostatak spolno specifičnih preventivnih strategija za kognitivne poremećaje, razjašnjavanje dugoročnog uticaja estrogena na mozak i spoznaju ostaje važan klinički prioritet u eri personalizovane medicine.