Najnovije
Standard u BiH

Dvije prosječne plaće ne pokrivaju potrošačku korpu u BiH

Potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u BiH iznosi oko 3.500 KM, dok je prosječna plaća približno 1.700 KM. Ekonomista Zoran Pavlović upozorava da građani zbog visokih troškova rade dodatne poslove.

U Uredništvo ALFA TV 21. oktobar 2026. u 13:22 · 2 min čitanja · 652 pregleda
Dvije prosječne plaće ne pokrivaju potrošačku korpu u BiH
Foto: Avaz

Plaća ne pokriva ni pola korpe

Podaci o prosječnoj neto zaradi u Bosni i Hercegovini, koja se kreće oko 1.700 KM, i o potrošačkoj korpi od čak 3.500 KM, govore mnogo o tome koliko je domaćinstvima teško da sastave kraj s krajem. Korpa se, podsjetimo, računa za porodicu od četiri člana — dva roditelja i dvoje djece.

Računica je nemila: i kada bi u kući bila dva prosječna primanja, njih 3.400 KM zajedno i dalje ne bi pokrilo sve stavke iz tog obračuna. Nakon što se plate hrana, stanovanje, režije, odjeća, prijevoz i školovanje djece, od mjesečnog budžeta gotovo ništa ne ostaje. Zato su večer u pozorištu, biosketska karta, sport ili porodični izlet za mnoge postali nedostižna stavka.

Dodatni posao postao nužnost

Ekonomista Zoran Pavlović upozorava da je uzdržavanje porodice s jednom, pa i s dvije plate, sve teže, pa građani potraže dodatne izvore prihoda.

„Situacija je takva da onaj ko ima tu platu mora raditi dodatni posao. Ljudi rade nakon radnog vremena kao keramičari, vodoinstalateri, električari, fizički radnici ili traže druge načine da zarade“, objašnjava Pavlović.

Među glavnim problemima, kaže, su i visoka opterećenja na zarade, koja poslodavcima otežavaju isplatu, a zaposlenima dodatno opterećujuju budžet. Prema njegovim riječima, u Austriji, Njemačkoj i drugim evropskim zemljama ta opterećenja iznose između 40 i 50 posto, dok u Republici Srpskoj dostižu 51 posto, zavisno od načina obračuna.

Pavlović dodaje da se prikazivanjem tih opterećenja u odnosu na bruto platu dobija manji procenat, što kod javnosti može stvoriti pogrešnu predodžbu o stvarnom trošku rada. Posljedica takvog sistema, smatra, jeste da se dio zarada isplaćuje u gotovini mimo računa, a dio građana je prisiljen tražiti dodatne poslove kako bi obezbijedio dovoljno novca za život.

Kada osnovne potrebe "pojedu" praktično cijelu zaradu, za brojna domaćinstva pitanje više nije kako živjeti bolje, već kako preživjeti do sljedeće plate — što obično znači odricanje, prekovremeni rad i pažljivo planiranje svake potrošene marke.

Slika: Avaz

Izvor: Avaz

Originalni link: avaz.ba

Tekst: Uredništvo ALFA TV

Povezane vijesti