Eksperti: australski vladin izvještaj o budućnosti premalo obraća pažnju na klimatske troškove

Snimak australske vlade o tome kako će izgledati život za 40 godina naišao je na oštre kritike stručnjaka, koji smatraju da izvještaj umanjuje ekonomsku i društvenu štetu koju bi mogla donijeti sve izraženija klimatska kriza.

Radi se o sedmom intergeneracijskom izvještaju, koji projicira stanje do 2066. godine. On navodi da su efekti globalnog zagrijavanja za četiri decenije "vrlo neizvjesni", a kao ključni izvor nepredvidivosti navodi tempo globalne energetske tranzicije. Prema izvještaju, porast nivoa mora najviše će pogođati obalna i niska područja, dok više temperature mogu smanjiti produktivnost radnika, uticati na prinose poljoprivrednih kultura i oštetiti turizam. Izvještaj također navodi da će "tokom narednih 40 godina sve češće i teže prirodne katastrofe predstavljati značajan ekonomski rizik".

"Nemarno je ignorisati štetu"

Vanredni profesor Ben Neville, zamjenik direktora Melbourne Climate Futures na Univerzitetu u Melbourneu, rekao je da izvještaj, iako povezuje demografske trendove s prijetnjama, "nemarno ignoriše ekonomsku štetu koju promjena klime već donosi i koja će sve više rasti u narednih 40 godina". Podsjetio je da izvještaj spominje modelovanje treasuryja prema kojem bi neuredan pristup tranziciji ka neto nultoj emisiji do 2050. godine ekonomiju koštalo kumulativno dva biliona dolara. "Kako pokazuje geopolitika, očigledno smo na tom neurednom putu", rekao je Neville, dodajući da, kako ističe nacionalna procjena klimatskih rizika, trenutne metode modelovanja značajno potcjenjuju ekonomske uticaje jer ne uključuju priznate složene posljedice klimatskih promjena. Procijenio je da je izostavljanje tog ugleda pri projektovanju narednih 40 godina "vrlo razočaravajući promašaj".

Sarah Wheeler, profesorica ekonomije voda na Flinders univerzitetu, istakla je da je u izvještaju previđeno pitanje oskudice vode. Po njenim riječima, jedan od najvećih uticaja klimatskih promjena bit će na sigurnost vodnih resursa, jer veća varijabilnost voda znači povećanu vjerovatnoću štetnijih poplava i teških suša. "Bez hitnih mjera za rješavanje ovih pitanja, posljedice po australijsku produktivnost i blagostanje biće ogromne", rekla je.

Klimatska aktivistkinja Anjali Sharma upitala se čemu uopšte služi dokument. "Mladi neće gledati ovaj izvještaj da bi znali svoju budućnost. Od čega koristi izvještaj koji projicira narednih 40 godina od vlade koja ne uspijeva da se suoči s najvećim izazovom našeg vremena?" rekla je.

I pohvale za obnovljivu energiju

Nije sva reakcija bila kritična. Profesor Frank Jotzo, direktor Centra za klimatsku i energetsku politiku na Australijskom nacionalnom univerzitetu, ocijenio je da izvještaj "ispravno ukazuje na brojne ekonomske prednosti koje će Australija ostvariti tranzicijom na obnovljivu energiju i iz budućih izvoznih industrija zasnovanih na čistoj energiji". Po njegovim riječima, nacionalna vizija izvoza zelenog željeza, zelenog amonijaka i ugljično-neutralnih goriva je živa, uprkos razočaranju što se rano uzbuđenje još nije pretvorilo u velika ulaganja.

Francesca Muskovic, izvršna direktorica za politiku u Investor Group on Climate Change, upozorila je da vlada mora osigurati da rastuća potražnja datacentara za strujom prati i podržava ulaganja u nove, pouzdane obnovljive izvore energije. "Neograničena potražnja bez snažnog toka nove čiste energije stavila bi trenutan, oštar pritisak na postojeću mrežu i mogla dovesti do povećanih cijena energije za australska domaćinstva i privredu", rekla je.