FDA odobrila prvi lijek za Alexanderovu bolest nakon više od 30 godina istraživanja

Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je prvi lijek koji cilja uzrok Alexanderove bolesti, rijetkog genetskog poremećaja nervnog sistema, umjesto da samo ublažava simptome. Lijek zilganersen, koji će na tržište stići pod imenom Zanvastro, razvila je kompanija Ionis Pharmaceuticals, piše ScienceAlert.

Od ovog poremećaja oboli manje od jedne osobe na milion u svijetu. Pacijenti postepeno gube pokretljivost, imaju napade i teškoće s govorom, a ishod je često smrtan. Prvi simptomi obično se vide prije druge godine života, no FDA je lijek odobrila za pacijente svih uzrasta.

Protein koji se nakuplja u mozgu

Alexanderovu bolest uzrokuje mutacija gena koji kodira glijalni fibrilarni kiseli protein (GFAP). Oštećeni protein se umjesto normalnog oblika slaže u nakupine nazvane Rosenthalova vlakna. Te nakupine iscrpljuju astrocite – ćelije koje podržavaju rad neurona – pa dolazi do njihovog propadanja, a trpi i mijelin, zaštitni omotač nervnih vlakana.

Zanvastro pripada klasi antisens oligonukleotida (ASO), kratkih DNK sekvenci koje smanjuju proizvodnju GFAP-a u organizmu. Daje se jednom u tri mjeseca, injekcijom u spinalni kanal, i to isključivo od strane zdravstvenog radnika.

Rezultati kod 54 pacijenta

Osnova za odobrenje bilo je kliničko ispitivanje koje je obuhvatilo 54 pacijenta, od djece do odraslih starih najviše 53 godine, u 13 centara u osam zemalja. Mlađim učesnicima motoričke funkcije su se ili zadržale na istom nivou ili popravile. Kod starijih je brzina hodanja ostala nepromijenjena, dok je u grupi bez terapije opadala.

Terapija koja je trajala duže od godinu dana zadovoljila je sve sigurnosne kriterije FDA. Nuspojave su se javljale, ali pretežno blage do umjerene, a teških je bilo manje među liječenima nego u kontrolnoj grupi. Pacijenti su najčešće prijavljivali povraćanje, bolove u leđima, kašalj, glavobolju i bol na mjestu spinalne injekcije. Regulator posebno upozorava na slučajeve aseptičkog meningitisa, odnosno upale moždanih i kičmenih ovojnica, zabilježene kod dijela pacijenata.

Iznenađenje iz laboratorije

Put do lijeka dug je tri decenije, a njegov ključni protagonist je neuropatolog Albee Messing s Univerziteta Wisconsin-Madison. Zajedno sa saradnicima, među kojima je i neurobiolog Michael Brenner s Univerziteta Alabama u Birminghamu, Messing je u početku radio s miševima genetski modifikovanim da stvaraju previše GFAP-a. Cilj je bio pojačati aktivnost tog gena, no pokazalo se da su životinje nehotice razvile tipične promjene Alexanderove bolesti – nakupine proteina u astrocitima. Istraživači su tako dobili jasnu i konkretnu metu za liječenje: sam protein GFAP.

Prvo su ispitivali mogu li postojeći lijekovi uticati na bolest, a kada to nije dalo rezultat, odlučili su napraviti sopstveni lijek koji suzbija stvaranje GFAP-a. Nakon faze testiranja na životinjama, 2021. godine krenulo je ispitivanje na ljudima.

Messing je dan odobrenja opisao kao divan i dugo očekivan za sve koji žive s Alexanderovom bolešću, dodajući da bez podrške i učešća pacijenata i njihovih porodica cijeli program ne bi bio ostvariv. Brett Monia, izvršni direktor Ionisa, smatra da ovim počinje novo poglavlje za oboljele i njihove bližnje, koji su se do sada bez ijedne terapijske opcije nosili s bolešću koja neumoljivo napreduje i često završava smrtno.

Usporava, ali ne liječi

Zanvastro nije lijek koji bolest poništava ili uklanja, ali djelujući na njen osnovni mehanizam može joj znatno usporiti tok i olakšati simptome. Kako to izgleda u praksi, opisala je majka jedne oboljele djevojčice: s njenog mozga, kaže, „diže se magla", a ličnost djeteta sve više izlazi na površinu.