Fed zadržao kamatne stope, američka ekonomija raste brže od očekivanja

Američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed), odlučila je ne mijenjati kamatne stope i zadržala ih u rasponu od 3,75 do 4 posto. Odluka je donesena manje od sedmicu prije izbora za Kongres i nakon što je Fed u septembru podigao stope prvi put u tri godine.

Predsjednik Federalnih rezervi Kevin Warsh ocijenio je da septembarsko povećanje, kako je rekao, već počinje davati rezultate i da se ekonomija kreće u pravom smjeru. Priznao je da je inflacija i dalje previsoka, ali je kao pozitivan znak naveo pooštravanje uslova kreditiranja.

Odluka nije bila jednoglasna

Za zadržavanje postojećih stopa glasalo je deset od dvanaest članova odbora. Članica Odbora guvernera Lisa Cook i predsjednica Federalnih rezervi u Clevelandu Beth Hammack zalagale su se za povećanje na raspon od 4 do 4,25 posto.

Fed je u saopćenju naveo da inflacija ostaje visoka, ali da želi prikupiti više informacija prije nove promjene stopa. Ocijenio je i da je američka ekonomija otporna uprkos neizvjesnosti. Warsh je dodao da će do sljedećeg sastanka odbora biti objavljeno još mnogo ekonomskih podataka, nakon čega će, kako je rekao, biti u boljoj poziciji da odrede ispravnu odluku i smjer monetarne politike.

Iako je odbor prošlog mjeseca signalizirao mogućnost još jednog povećanja do kraja godine, Warsh nije želio nagađati šta će se dogoditi za šest sedmica. Mnogo toga se može dogoditi, rekao je, pa svoja razmišljanja neće dijeliti.

Rast od 3,4 posto, investicije u vještačku inteligenciju

Podaci objavljeni nakon odluke centralne banke pokazali su da je američka ekonomija u tri mjeseca do septembra rasla po godišnjoj stopi od 3,4 posto, više nego što su analitičari očekivali. Rast su nosili ubrzanje investicija i jaka lična potrošnja.

Lična potrošnja porasla je po godišnjoj stopi od 3,8 posto, dok su privatne investicije skočile za čak 19,4 posto na godišnjem nivou, što analitičari uglavnom pripisuju ulaganjima u vještačku inteligenciju.

Cijene su u godini do septembra porasle za 3,7 posto, iznad cilja centralne banke od dva posto. Inflaciju su podigle cijene goriva i energije, koje su naglo skočile nakon izbijanja rata u Iranu.

Šta to znači za građane

Fed kamatnim stopama nastoji zadržati inflaciju na dva posto godišnje i očuvati stabilno tržište rada. Referentna stopa odnosi se na kamatu po kojoj komercijalne banke posuđuju novac jedna drugoj preko noći, a od nje zavisi koliko građane i firme košta zaduživanje te koliko zarađuju na štednji.

Više stope u pravilu znače skuplje stambene kredite za one koji kupuju prvu nekretninu ili refinansiraju postojeći kredit, kao i veće kamate na kreditne kartice i kredite za automobile. S druge strane, rastu i kamate na štednju, što podstiče ljude i kompanije da više štede, a manje troše i investiraju. Firme u takvim uslovima manje zapošljavaju i sporije povećavaju plate. Kada je inflacija niska ili ekonomiji treba podsticaj, Fed snižava stope kako bi postigao suprotan učinak.

Zadržavanje stopa na istom nivou znači da se kamate na nove stambene i poslovne kredite vjerovatno neće bitno mijenjati, ali i da kamate na štednju teško mogu rasti.

Kako su se stope mijenjale

Stope su posljednji put bile ovako visoke uoči i na početku globalne finansijske krize 2008. godine. Fed ih je potom spustio na historijski najniži nivo kako bi podstakao potrošnju i zapošljavanje i tako ih držao nekoliko godina. Rasle su pred pandemiju, a tokom pandemije pale su na svega 0 do 0,25 posto.

S naglim rastom inflacije stope su od sredine 2023. do augusta 2024. dosegle vrhunac od 5,25 posto, a zatim su postepeno padale sve do povećanja prošlog mjeseca.