Fosil star 324 miliona godina otkrio karika koja nedostaje između morskih bića i insekata

Uprkos tome što su insekti najrasprostranjenija grupa životinja na Zemlji, naučnici još uvijek ne razumiju u potpunosti kako su se davni morski zglavkari s mnoštvom nogu transformisali u šestonožna kopnena bića. Fosil star 324 miliona godina, pronađen u Teksasu, mogao bi pomoći u popunjavanju tog evolucijskog mozaika.

Slučajno otkriće u starom udžbeniku

Priča počinje prije pet godina, kada je paleoentomolog Erik Tihelka s Univerziteta Cambridge u polovnom ruskom udžbeniku paleontologije primijetio skicu fosila iskopenog 1985. godine u zapadnom Teksasu — području koje je prije 324 miliona godina bilo pod vodom. Fosil je svojevremeno pripisan mladuncu vrste rakova Tesnusocaris goldichi, no Tihelka je posumnjao u tu klasifikaciju.

Uzorak je pronašao u Prirodnjačkom muzeju San Dijega, gdje je desetljećima stajao neproučen. Primjenom tehnike fotografisanja s ukrštenim polarizacijskim filterima, koja potiskuje refleksije i pojačava detalje, uspio je sagledati građu fosila veličine vizit-kartice mnogo jasnije nego što je to ranije bilo moguće.

Ni insekt ni zglavkar — nego nešto između

Fosil je nosio niz osobina tipičnih za insekte: bičaste antene, strukturu repa s jednim dužim i dva kraća nastavka, organ za polaganje jaja, trbuh podijeljen na 11 segmenata i grudni koš od tri segmenta. Posjedovao je i tri para nogu za hodanje, što je također insektoidna karakteristika.

No ono što ga izdvaja jesu dodatnih devet pari manjih nogu na trbuhu — ukupno 24 noge, četverostruko više nego kod današnjih insekata. Posljednji parovi završavali su ravnim, nažlijebljenim nastavcima nalik veslima, što ukazuje na sposobnost kretanja kroz vodu. Ova kombinacija osobina smješta stvorenje na granicu između zglavkara i insekata i mogla bi predstavljati kariku koja nedostaje u evolucijskom vakuumu dugom 80 miliona godina.

Nova vrsta nazvana po navaškoj legendi

Tihelka i njegov tim zaključili su da fosil pripada potpuno novom rodu i vrsti, koju su nazvali Chosha praecursor. Inspiraciju za ime pronašli su u navaškoj priči o postanku svijeta, prema kojoj su prva živa bića na Zemlji podsijećala na insekte. Naziv spaja navašku riječ ch'osh, koja označava insekta, s latinskim praecursor — onaj koji prethodi.

Dany Azar, paleoentomolog s Libanskog univerziteta i Instituta za geologiju i paleontologiju u Nanjingu, koji je recenzirao rad ali nije bio dio istraživačkog tima, istakao je da ovaj nalaz popunjava prazninu u razumijevanju perioda u kojem su organizmi prelazili iz vodene u kopnenu sredinu — vremena iz kojeg do sada gotovo da nismo imali fosilnih tragova.

Prelazak na kopno nije bio nagao

Pored novootkrivene vrste, istraživači su ponovo analizirali tri ranije poznata fosila s velikim brojem nogu. Među njima je Leverhulmia mariae, stvorenje koje je živjelo na prostoru današnje Škotske prije oko 405 miliona godina, kao i dva fosila iz područja današnjeg Ilinoisa stara oko 306 miliona godina, kojima rod i vrsta još nisu formalno dodijeljeni.

Ova četiri nalaza zajedno grade sliku prema kojoj insekti nakon izlaska iz mora nisu odmah prešli na isključivo kopneni život. Umjesto toga, dugo su zadržavali tjelesne prilagodbe za obje sredine, provodeći vrijeme i u vodi i na suhom — evolucijska tranzicija bila je postepena, a ne trenutna.