Francuska plaća skuplji dug: kamata na desetogodišnje obveznice prešla pet odsto

Francuska bilježi najskuplje zaduživanje nakon 24 godine — prinos na desetogodišnje državne obveznice, koje emituje francuska riznica, jutros je skočio za više od osam baznih poena do nivoa od pet odsto, nakon čega je blago popustio na 4,99 posto. Prinos zapravo označava kamatu koju država plaća svojim vjerovnicima.

Poskupljenje dga dolazi u trenutku kad druga najveća ekonomija eurozone istovremeno pati od dvije krize: vlada još nije usvojila budžet za sljedeću godinu, a zemlju već sedmicama potresaju sve žestoke ulične protesti, zbog kojih neka javna zdanja još tinjaju.

Od plijesni u školama do pobune na ulicama

Nemiri nisu počeli kao politička buna. Još u septembru tražili su se samo dodatna sredstva za škole puna plijesni i štakora, više nastavnika i manje brojne razrede. Međutim, zahtjevi su se s vremenom proširili na opštu nezadovoljstvo rastućim troškovima života. Mirni protesti nailazili su, međutim, na oštar odgovor policije, pa je nasilje planulo u brojnim gradovima: opljačkane su i prodavnice kakav je Louis Vuitton, a u Limogesu je demonstrante zahvatio i požar gradske vijećnice.

Uz uličnu krizu, Francuska funkcioniše i bez većinske vlade — nijedna stranka nema kontrolu nad parlamentom otkako je predsjednik Emmanuel Macron raspisao prijevremene izbore. Politički zastoj obesmislio je njegove planove podizanja penzioni praga sa 62 na 64 godine, kao i čitav niz mjera za smanjenje ili preusmjeravanje državne potrošnje.

Vjerovnici bježe, euro slabi

Prošlogodišnji budžetski deficit iznosio je 5,1 posto bruto domaćeg proizvoda, a dug je dosegao 115,6 posto BDP-a. Projekcije pokazuju da će, ako se ne poduzmu korektivne mjere, oba pokazatelja nastaviti rasti u tekućoj fiskalnoj godini.

Međunarodni zajmodavci Parizu prilaze sve s oprezom, a vladu optužuju da je „fiskalno nekontrolisana". Dio njih — istaknuto japanski fondovi — u potpunosti je odustao od zaduživanja Francuske, a oni koji su ostali traže višu cijenu, prije svega za kredite s dužim rokom otplate.

Posljedice se, ocijenio je Matthew Ryan, šef strategije platforme za valutno trgovanje i plaćanja Ebury, osjećaju i na samom euru, koji slabi prema ostalim glavnim valutama. „Euro i dalje kasni za većinom glavnih valuta jer se politički rizik premija u Francuskoj neće uskoro smanjiti", rekao je Ryan, dodavši da nije izvjesno hoće li budžet za 2027. godinu uopšte proći kroz parlament te da će, i ako prođe, vjerovatno biti toliko pun ustupaka i ljevici i desnici da problem deficita ostati nedovoljno riješen.