Gljivica otporna na sve glavne antigljivične lijekove prvi put otkrivena u Africi

Laboratorijske analize ispljuška iz bolničke bolnice u kenjskom glavnom gradu otkrile su nešto što je mikrobiologe zabrinulo: 28-godišnja pacijentkinja nosila je soj gljivice Candidozyma auris (ranije Candida auris), koja nije popuštala ni pod jednim od četiri glavna tipa antigljivičnih terapija. Riječ je o prvom takvom nalazu na afričkom kontinentu, a u globalu tek o drugom — prethodni je zabilježen 2022. u New Yorku.

Uzorak je potekao od žene kojoj je urađena planirana hirurška zahvata, nakon čega se operativna rana inficirala u bolničkim uslovima. Analiza brisa potvrdila je prisustvo gljivice, a sekvenciranje genoma svrstalo je u kladus poznat po izraženoj rezistenciji. Stručnjake za takve sojeve koristi oznaka pan-otporan — lijekovi poput flukonazola, kaspofungina, mikafungina, amfotericina B i flucitozina jednostavno ne djeluju na njega.

Šta se krije u genetskom kodu

Da bi objasnili ovu pojavu, istraživački tim preslikao je kompletan genom izolata. Skup mutacija koje su već ranije vezivane za rezistenciju stajao je tamo: izmjene u genima ERG11 i CDR1 odgovorne su za slab odgovor na azole, promjena u genu FKS1 stoji iza otpornosti na ehinokandine, a "stop-gain" mutacija u genu FUR1, koji sudjeluje u metabolizmu flucitozina, obesnažila je i taj lijek.

Zanimljivo je da se taj set izmjena ne poklapa s onim kod soja iz New Yorka — što sugeriše da je otpornost mogla nastati nezavisno u Keniji, a ne da je putovnicu dobila u Sjedinjenim Državama. Ostaje i otvoreno pitanje terapije: pacijentkinja je tokom bolesti primala više antigljivičnih lijekova, no pošto podaci o dozama i trajanju nisu bili potpuni, ulogu tih terapija u razvoju rezistencije nemoguće je potvrditi.

Zašto je nalaz alarmantan

Ova gljivica, identificirana prvi put 2009., danas kruži u više od 60 zemalja na svim naseljenim kontinentima i poznata je po bolničkim epidemijama i invazivnim infekcijama — u pojedinim situacijama smrtnost doseže 30 do 50 posto. Zbog tog spoja otpornosti i lakoće širenja u zdravstvenim sredinama Svjetska zdravstvena organizacija ubrojila ju je 2022. u gljivične patogene kritičnog prioriteta.

Autoi studije nalaz opisuju kao uzbunjujući, naročito za područja s ograničenim pristupom novijim antigljivičnim terapijama. Pred „rastućom prijetnjom neliječivih gljivičnih infekcija" zalažu se za jači nadzor gljivičnih genoma i razvoj brze dijagnostike koja bi sprječavala širenje visokootpornih loza u zdravstvenim ustanovama.

Do sada je ovakav soj, srećom, krajnje rijedak — no iskustva do sada pokazuju da ova gljivica zna kako kolizirati bolničke odjele i prilagoditi se svakom novom tretmanu.