Gotovo svi plitkovodni koraljni grebeni na svijetu pred kolapsom do 2075. godine

Skoro svaki plitkovodni koraljni greben na planeti, uključujući i australski Veliki koraljni greben, suočava se s visokim rizikom od kolapsa ekosistema prije 2075. godine zbog globalnog zagrijavanja. To je zaključak procjene koju je koordinirala Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN), organizacija koja savjetuje Ujedinjene nacije.

Prema toj analizi, oko 24 posto grebena u više od 80 zemalja već je kritično ugroženo. Kada se u obzir uzmu očekivane posljedice globalnog zagrijavanja, taj udio raste na 96 posto.

Analizirano 127 regija

Istraživanje je obuhvatilo trenutno stanje i buduće nivoe prijetnji za 127 regija koraljnih grebena. Naučnici su pošli od pretpostavke da će emisije stakleničkih gasova, koje najvećim dijelom potiču od sagorijevanja fosilnih goriva, slijediti „srednji“ scenarij, što bi do kraja stoljeća značilo zagrijavanje od oko 2,7 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Prema jednoj procjeni, trenutne klimatske politike i ciljevi država svijeta vode ka zagrijavanju od oko 2,6 stepeni.

Iz IUCN-a navode da bi udio kritično ugroženih regija vjerovatno bio i veći, ali za četiri regije nije bilo dovoljno podataka, dok su grebeni zapadnog Galapagosa već kolabirali. Kategorija „kritično ugroženo“ označava izuzetno visok rizik od kolapsa ekosistema prije 2075. godine, a greben se smatra kolabiranim ako se više ne može održavati zbog gotovo potpunog ili potpunog gubitka živih korala koji ga grade.

Procjena nije u potpunosti obuhvatila posljedice četvrtog globalnog masovnog izbjeljivanja korala, koje je trajalo od početka 2023. do sredine 2025. godine. Američki Coral Reef Watch potvrdio je da je riječ o najraširenijem masovnom izbjeljivanju ikada zabilježenom. Taj period obilježilo je i najgore zabilježeno izbjeljivanje grebena u Zapadnoj Australiji, gdje je toplotni val uništio korale duž 1.500 kilometara. Morski toplotni valovi uzrokuju odvajanje korala od simbiotskih algi koje im daju boju i hranjive tvari. Izbjeljivanje nije uvijek smrtonosno, ali slabi korale i čini ih podložnijim bolestima.

Zašto su grebeni važni

Koraljni grebeni se nazivaju prašumama mora. U njima i oko njih živi četvrtina svih poznatih morskih vrsta, a stotinama miliona ljudi pružaju hranu, štite obale i podržavaju turizam. U posljednjih 50 godina prekomjerni ribolov, zagađenje, izgradnja na obalama i globalno zagrijavanje već su doveli do propadanja ovih ekosistema, što se mjeri gubitkom živih korala i promjenama u ribljim populacijama.

Dr. Mishal Gudka, direktor istraživanja u organizaciji CORDIO East Africa i naučni voditelj procjene, upozorio je da je rizik stvaran i vrlo zabrinjavajući te da svijet može izgubiti jedan od najvrednijih ekosistema, s posljedicama po milione ljudi. Rezultate je opisao kao alarmantne, „ali svakako ne beznadežne“, i naveo da ih treba shvatiti kao poziv na akciju i rano upozorenje prije nego što se ostvare najgori ishodi.

Generalna direktorica IUCN-a dr. Grethel Aguilar poručila je da nije kasno dati grebenima šansu za oporavak, ali da to zahtijeva odlučno djelovanje protiv klimatskih promjena i zaustavljanje daljeg zagrijavanja okeana. Prema njenim riječima, potrebno je ambiciozno smanjenje emisija, jača zaštita i obnova grebena te stalno ulaganje u otporne obalne ekosisteme i zajednice koje od njih zavise.

Australija

Od 17 australskih regija grebena, četiri su ocijenjene kao kritično ugrožene, pet kao ugrožene, a još pet kao ranjive. Kada se uračunaju očekivani uticaji klimatskih promjena, svih 17 regija, uključujući Veliki koraljni greben, spada u kategoriju kritično ugroženih.

Australski dio procjene vodio je dr. Ben Fitzpatrick s Instituta za okeane Univerziteta Zapadne Australije. On je naveo da je, čak i kada se uzme u obzir sposobnost nekih korala da se prilagode toplijoj vodi, rastuća toplota „nadjačala sve“.

„Grebeni su poput Picassovih slika pod vodom“, rekao je Fitzpatrick. „Imaju sve te divne stanovnike u milionima. Možete provesti cijeli život pokušavajući da shvatite kako sva ta čudna stvorenja žive svoje svakodnevne živote. Pomisao da bismo to mogli izgubiti je razarajuća. Poruka je jedna: moramo prestati sagorijevati fosilna goriva.“