Grafika koju je NASA naručila 1962. godine bit će izložena na pop art izložbi u Bradfordu

Serigrafiju "Komtek I" američka je svemirska agencija NASA naručila početkom šezdesetih godina prošlog vijeka, a sada će biti predstavljena publici u okviru izložbe "Pop Art at Cartwright Hall" u Bradfordu. Djelo je 1962. godine stvorio Michael Fossick, umjetnik rođen u Sheffieldu koji se školovao na Bradford School of Art.

U martu 1962. NASA-in administrator James Webb dodijelio je narudžbe 38 umjetnika, među kojima je bio i Fossick, kako bi se dokumentovala dostignuća agencije u ranim danima svemirskih letova. Odluka je donesena nedugo nakon što je John H. Glenn 20. februara 1962. postao prvi Amerikanac koji je orbitirao Zemlju, a NASA-in program Mercury tokom sljedeće decenije vodio je ka misijama Apollo i slijetanju Neila Armstronga na Mjesec 1969. godine.

Fossick je grafikom odao počast mikroračunaru Komtek I, koji je proizvodila hongkonška kompanija Komtek Technologies Ltd, značajna u ranim godinama svemirskog programa. "Bila je to zapravo serigrafija, ali rađena na osnovu vrlo rane kompjuterske slike", objasnila je kuratorka Jill Iredale. Grafika je već izlagana 1968. na prvom Britanskom međunarodnom bijenalu grafike u Cartwright Hallu, gdje je osvojila nagradu.

Taj bijenal održan je u bradfordskoj galeriji jedanaest puta između 1968. i 1990. godine, a na vrhuncu je okupljao više od 500 radova odabranih među više od 3.000 pristiglih djela. Među umjetnicima čiji radovi i danas ostaju u galeriji bili su Andy Warhol, Roy Licthenstein i David Hockney, koji je 1968. sudio na prvom bijenalu i dizajnirao plakat izložbe, također vidljiv u sadašnjoj postavci.

Iredale je rekla da izložba, otvorena do marta 2027. godine, sadrži i radove koje publika prije nije imala priliku vidjeti, opisavši vezu yorkširskog umjetnika i NASA-e kao "potpuno bizarnu". "Umjetnik rođen u Sheffieldu, koji je išao na Bradford School of Art, na neki način je dobio narudžbu od NASA-e — to je sasvim bizarna povezanost", kazala je ona.

Pop art eksplozija u Bradfordu bila je, prema njenim riječima, reakcija na ozbiljnost Drugog svjetskog rata i na porast komercijalne kulture štampe. "Bradford je imao prilično snažnu, eksperimentalnu svjetlost, nekakvu DIY estetiku, i to kako među umjetnicima tako i na koledžu", objasnila je Iredale, dodajući da je nakon baby booma bilo jednostavno mnogo više mladih ljudi, ali i više prilika za mlade iz radničke klase.