Guverner Bank of England upozorava da populizam ugrožava nezavisnost centralnih banaka

Guverner Bank of England Andrew Bailey upozorio je da uspon populističkih političara donosi ozbiljnu prijetnju nezavisnosti centralnih banaka širom svijeta. Govoreći na konferenciji na London School of Economics, Bailey je naglasio da centralni bankari ne smiju uzimati svoj legitimitet zdravo za gotovo.

Prema njegovim riječima, populistički pokreti svoju težnju ka vlasti često grade na tvrdnji da jedino oni zastupaju autentičnu volju naroda. „Svaka institucija koja se nađe na putu postaje nepredstavnička elita koja stoji između naroda i njegove volje, a time i prepreka narodnom suverenitetu", rekao je Bailey. Dodao je da su sistemi vladanja razvijeni tako da legitimitet počiva na pluralnosti društva, a ne na preferencijama bilo koje pojedinačne grupe.

Bailey je u govoru, prošaranom historijskim referencama od Alexandera Hamiltona do Thomasa Hobbesa, poručio da institucije koje vrše značajan autoritet trebaju očekivati nadzor javnosti, te da je takav nadzor znak demokratskog zdravlja. „Ali trebamo i prepoznati šta je u pitanju", naglasio je.

Farage i Trumpovi napadi na centralnu banku

Populističke stranke, naročito desne, u posljednjim godinama bilježe snažan uspon s obje strane Atlantika, a napadi na tradicionalne institucije, uključujući centralne banke, često su dio njihovog programa. Lider stranke Reform UK Nigel Farage ranije je sugerisao da bi želio zamijeniti Baileya ukoliko Reform dođe na vlast. U Sjedinjenim Državama, Donald Trump višestruko je napadao bivšeg predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella zbog toga što centralna banka nije snižavala kamatne stope. Bailey je bio među međunarodnim guvernerima koji su potpisali zajedničku izjavu u odbranu Powella od Trumpovih kritika, naglašavajući važnost nezavisnosti.

Nezavisnost od 1997. i proširene nadležnosti

Bank of England dobila je nezavisnost 1997. godine odlukom tadašnje laburističke vlade, čime su odluke o kamatnim stopama prebačene s ministra finansija na Odbor za monetarnu politiku (MPC) od devet članova, na čelu s guvernerom. Nakon globalne finansijske krize 2008. godine, koja je dovela do nacionalizacije značajnog dijela britanskog bankarskog sektora na teret poreskih obveznika, Banka je dobila i dodatne nadležnosti za finansijsku stabilnost. Bailey je istakao da je odvajanje Banke od politike omogućilo bolje ispunjavanje njene uloge u održavanju monetarnih i finansijskih uslova koji čine održiv prosperitet mogućim.

Podijeljen MPC i naredni koraci

Unutar samog Odbora za monetarnu politiku postoje neslaganja oko odgovora na rastuću inflaciju uzrokovanu ratom u Iranu. Bailey je naglasio da u uslovima slabog tržišta rada još ne vidi znakove tzv. efekata drugog kruga, koji mogu ugraditi inflaciju u cijelu ekonomiju kada radnici traže veće plate kako bi pratili rast cijena. Na posljednjem zasjedanju u julu, MPC je većinom glasova odlučio zadržati kamatnu stopu na 3,75 posto, ali su tri člana glasala za povećanje, uključujući glavnog ekonomistu Banke Huwa Pilla, koji je u govoru u četvrtak ponovio da Banka treba djelovati „jasno, brzo i odlučno" u uslovima rastuće inflacije.

Na sljedećem zasjedanju 17. septembra očekuje se i odluka o tome hoće li Banka nastaviti s kontroverznom politikom kvantitativnog zaoštravanja — postepenom prodajom obveznica koje je stekla kroz program kvantitativnog popuštanja, kreiranog za ublažavanje recesije. Kritičari, od Reform UK do ljevičarskih think-tankova, tvrde da te prodaje podižu prinose na državne obveznice, što poskupljuje zaduživanje vlade u vrijeme ionako nestabilnih tržišta obveznica. Bailey će sljedeće sedmice pred poslanicima međustranačkog Odbora za finansije u parlamentu obrazložiti svoje stavove.