Hadžirović i Tučić: pomoći nekome znači i saslušati ga, a ne samo uručiti paket
Predstavnici Crvenog križa FBiH Indira Hadžirović i Daniel Tučić govorili su za Fenu o različitim oblicima pomoći najugroženijima, a Tučić je naglasio da broj ljudi kojima je uručena pomoć ne otkriva koliko ljudi zapravo treba podršku, te pozivaju građane da se uključe kroz posjete, volontiranje ili
Usamljenost i osjećaj otuđenosti mnogim građanima Bosne i Hercegovine padnju jednako teško kao i loša materijalna situacija i niska primanja. Neki se ustručavaju ili im je neugodno priznati koliko im je teško, a dio njih više ne vjeruje da će ih neko htjeti saslušati.
Glasnogovornica Crvenog križa Federacije BiH Indira Hadžirović ukazuje da paket hrane, odjeća ili novčana donacija nisu jedini oblik pomoći — nekome je jednako važno da ga neko prati kod doktora ili u kupovinu, da s njim porazgovara ili da mu uputi osmijeh i pokaže da nije zaboravljen. Za starije osobe, posebno one koji žive sami, posjeta i pitanje „kako si" imaju posebnu težinu, navodi ona.
„Važno je obratiti pažnju na njih, saslušati ih. Nije svaka potreba vidljiva i neće svako sam zatražiti pomoć. Na nama je da im priđemo pažljivo, bez sažaljenja i uz uvažavanje njihovog dostojanstva. Tek kad saslušamo osobu, možemo razumjeti kakva joj je pomoć i podrška zaista potrebna", rekla je Hadžirović za Fenu.
Njena poruka je da svako može početi od najjednostavnijeg, onoga što nema materijalnu vrijednost — obići komšiju, ponuditi mu pomoć, saslušati osobu koja prolazi kroz težak period ili je upitati šta joj je potrebno.
„Ne moramo pretpostavljati, ponekad je najvažnije upravo to pitanje i spremnost da čujemo odgovor", kaže Hadžirović. Pomoć, pojašnjava, ne treba stvarati nelagodu niti osjećaj da nam neko nešto duguje — njena vrijednost je u tome da se osoba osjeti uvaženom, da pripada zajednici i da zna da kroz teškoće ne mora prolaziti sama. Pri tome, napominje, treba sačuvati privatnost ljudi kojima se pomaže, a ko je u mogućnosti uvijek može donirati, uključiti se u aktivnosti lokalnog Crvenog križa, volontirati ili, ako ispunjava zdravstvene uslove, darivati krv.
Broj ljudi kojima je uručena pomoć ne pokazuje sve
Sekretar Crvenog križa FBiH Daniel Tučić podsjeća da se svako od nas može naći u situaciji da mu zbog bolesti, gubitka posla, nesreće ili drugih životnih okolnosti treba podrška.
„Humanost i solidarnost na kojima počiva Crveni križ znači da tuđu tegobu, nesreću prepoznajemo kao nešto što nas se tiče i da, u skladu sa mogućnostima, pokušamo olakšati nekome život", objasnio je Tučić. Humanost, dodaje, treba biti dio svakodnevice, pa se valja zapitati znamo li kako živi naš susjed, ima li starija osoba u našoj blizini nekoga ko će je obići i treba li podrška porodici koju poznajemo.
Stvarne potrebe stanovništva, ističe on u razgovoru za Fenu, razlikuju se ovisno o zajednici i obuhvataju mnogo više od nedostatka osnovnih životnih namirnica. Uz materijalne teškoće, ljudi se suočavaju i s usamljenošću, otežanim pristupom uslugama, smanjenom pokretljivošću i nedostatkom podrške u svakodnevnom životu.
„Broj ljudi kojima je uručena pomoć govori o onome što smo mi uradili, koliko smo ljudi uspjeli pomoći, ali nažalost sam po sebi ne pokazuje koliko je još onih kojima je podrška potrebna. Zbog toga su nam važni stalni kontakt s ljudima i saradnja s nadležnim institucijama, ali i našim partnerima i donatorima. Humanitarna pomoć može ublažiti teškoće, dok dugoročnu sigurnost ljudi moramo graditi zajedničkim djelovanjem i dostupnim sistemima podrške", naveo je Tučić.
Crveni križ Federacije BiH, kaže, zajedno s organizacijama u svojoj strukturi pruža podršku ljudima prema njihovim potrebama i raspoloživim mogućnostima. Ona obuhvata pomoć socijalno ugroženim pojedincima i porodicama, starijim i nemoćnim osobama te ljudima pogođenim prirodnim i drugim nesrećama, a uključuje hranu i higijenske potrepštine, obroke kroz kuhinje Crvenog križa, programe kućne njege i brige o starijima, kao i druge oblike pomoći koje se organiziraju prema potrebama u lokalnim zajednicama. Važan dio rada čine i prva pomoć, darivanje krvi, zdravstveno prosvjećivanje i obnavljanje porodičnih veza.
Ipak, iza svakog od tih programa je čovjek, sa svojom životnom pričom.
„Zato pomoć ne završava uručenjem paketa. Važno je pitati osobu kako je, saslušati je, prepoznati dodatne potrebe i, kad je to potrebno, povezati je sa službama koje mogu pružiti daljnju podršku", zaključio je Tučić.
Povezane vijesti

Minimalne plate od 2027. po stručnoj spremi, sindikati traže do 1.900 KM za fakultetski stupanj

Preminuo dr. Jamal Mughrabi, zenički hirurg koji je i nakon penzije ostao uz pacijente

Od danas skuplja vožnja autoputem: Od Sarajeva do Zenice osam KM
