Haker otključao Nintendo Switch 2 preko programerske aplikacije stare konzole

Nintendo je iz Switch eShopa širom svijeta povukao aplikaciju SmileBasic 4. Razlog: upravo preko nje istraživač sigurnosti Sammy Hajhamid, kojeg hakerska scena poznaje kao Pepsipu, uspio je probiti zaštitu konzole Switch 2 bez ikakvog hardverskog zahvata, koristeći isključivo softver.

Riječ je, doduše, o djelimičnom probijanju, takozvanom „userland“ pristupu na korisničkom nivou sistema, bez kontrole nad kernelom, jezgrom konzole. No i to je, kako sam Hajhamid tvrdi, dovoljno za pokretanje homebrew programa (neslužbenog softvera), reverzno inženjerstvo i modifikovanje igara za Switch 2, prebacivanje sačuvanih pozicija s konzole na drugi uređaj, kao i za pristup većini periferija konzole preko MMIO-a, tehnike kojom se hardverskim komponentama pristupa kroz memorijske adrese.

Dvije sedmice automatizovanog traženja greške

SmileBasic 4 je najnovije izdanje dugogodišnje serije programerskih okruženja i interpretera za Nintendove uređaje, a za napad je potrebna originalna Switch verzija aplikacije. Hak pritom nije samostalan: spada u „tethered“ kategoriju, što znači da konzola mora biti u istoj mreži s računarom na macOS-u ili Linuxu, na kojem se vrti node.js paket neophodan za dobijanje privilegovanog pristupa sistemu.

Da bi pročešljao jezički interpreter SmileBasica, Hajhamid je, prema vlastitom opisu, upotrijebio OpenAI-jev Codex. Sastavio je i posebnu testnu postavku: konzoli su se slale USB komande, rezultati su se pratili preko HDMI izlaza, a za gašenje i ponovno paljenje uređaja brinuo se Bluetooth pametni prekidač. Takav sistem je, nakon otprilike dvije sedmice onoga što naziva ozbiljnim radom, naišao na 32-bitno prekoračenje cijelog broja (integer overflow) koje se javlja kada se iz niza u SmileBasicu uklanjaju elementi.

Lanac do izvršavanja koda

Pronađena greška otvara put do pokazivača niza, a preko njega do čitanja i pisanja u dijelove sistemske memorije. Sljedeći korak, kako Hajhamid piše, bio je lov na interne sistemske module konzole koji bi mogli dati veća ovlaštenja nad njenim osnovnim funkcijama. Pogodak je bio modul za FileSystem servise: prekoračenje bafera u njemu razotkrilo je keširani pokazivač na podatke, čime je stekao proizvoljno čitanje i pisanje. Odatle je, prema vlastitim navodima, mogao izvoditi privilegovane operacije nad datotečnim sistemom, a na kraju i pokretati izvorni kod kroz lažirani proces datotečnog sistema.

Kao demonstraciju da sve to funkcioniše, Hajhamid je pokazao niz modifikovanih likova ubačenih u igru Mario Kart World. Ars Technica piše da i drugi iz zajednice već objavljuju jednostavne demonstracije i razvojne alate u izradi za hakovani hardver, među njima i Vulkan GPU koji u potpunosti radi u userland okruženju.

Granice su ipak jasne: trenutni eksploit homebrew programere zatvara u prilično uski „sandbox“, izolovani prostor s ograničenim ovlaštenjima, a do kernel pristupa, koji bi značio potpunu kontrolu nad hardverom, još je dalek put.

SmileBasic s istorijom

Nintendo već ima iskustva s ovom aplikacijom. Njena verzija za 3DS poslužila je 2016. godine kao osnova eksploita „smilehax“, nakon čega je kompanija aplikaciju ubrzo sklonila iz 3DS eShopa. Ista sudbina sada je zadesila SmileBasic 4, s tim da je, prema navodima Ars Technice, japanska demo verzija, za koju se vjeruje da bi mogla raditi na sličan način, u trenutku objave još bila dostupna.

Uklanjanje bi moglo otežati širenje eksploita na vlasnike Switcha 2 koji SmileBasic ranije nisu kupili ni preuzeli. Ali, kako prenosi Ars Technica, u hakerskoj zajednici se već najavljuju slični eksploiti koji se, po svemu sudeći, oslanjaju na druge igre. Hak trenutno radi i na najnovijem firmveru 23.0.1, no isti portal očekuje da će ranjivost biti zakrpljena u skorim ažuriranjima, bez kojih neće biti moguć pristup brojnim Nintendovim servisima ni budućim igrama.

U poređenju s „nezakrpivim“ eksploitom za prvi Switch iz 2018. godine, zbog kojeg je Nintendo morao potpuno redizajnirati hardver da buduće konzole ne bi bile ranjive, ovaj problem je, ocjenjuje Ars Technica, znatno manji. Nije, međutim, ohrabrujuće za neprobojnost Nintendovog sistemskog softvera to što su hakeri ovoliko odmakli tek nešto više od godinu dana nakon što je konzola stigla na tržište.