Najnovije
Putovanja u EU

Hiljadama državljana BiH godišnje odbiju ulazak u Evropsku uniju

Broj odbijenih ulazaka državljana BiH u EU porastao je sa 4.010 u 2023. na 5.070 godinu kasnije, a najčešći razlozi su nejasna svrha putovanja i prekoračenje dozvoljenog boravka. Najviše vraćanja evidentira Hrvatska.

U Uredništvo ALFA TV 24. oktobar 2026. u 15:30 · 4 min čitanja · 242 pregleda
Hiljadama državljana BiH godišnje odbiju ulazak u Evropsku uniju
Foto: Avaz

Državljani Bosne i Hercegovine koji prelaze granicu Evropske unije najčešće ostaju zaglavljeni zato što ne mogu uvjerljivo obrazložiti razlog svog puta ili zato što su prekoračili dozvoljeni rok boravka. Neispravan pasoš, međutim, daleko je od jedinog razloga zbog kojeg neko može biti vraćen s granice. Da je takvih slučajeva posljednjih godina sve više, pokazuju izvještaj Evropske komisije o mehanizmu suspenzije viza, objavljen u decembru 2025. godine, te podaci Eurostata iz maja ove godine.

Prema tim podacima, tokom 2023. ulazak u EU uskraćen je bh. državljanima 4.010 puta. Sljedeće godine broj je porastao na 5.070, što je rast od 26 posto. U 2025. uslijedio je pad od devet posto, pa je vraćeno 4.625 putnika iz BiH — no i to je više nego dvije godine ranije. Hrvatska evidentira gotovo devet od deset svih odbijenih ulazaka, a iza nje su Njemačka, Slovenija, Italija i Mađarska.

Zbog čega graničari vraćaju putnike

Najčešći razlozi su nedovoljno opravdana svrha puta i uslovi boravka, prekoračenje pravila po kojem boravak ne smije biti duži od 90 dana u okviru 180 dana, upozorenja upisana u Šengenski informacioni sistem (SIS), nevažeći putni dokumenti te nedostatak novca za planirani boravak. Svrha putovanja postaje problem kada osoba ne može uvjerljivo pojasniti zbog čega dolazi u određenu zemlju ili kada se njen navod ne poklapa s okolnostima i stvarnim dokazima.

Posebno se provjeravaju slučajevi u kojima postoji sumnja da neko namjerava raditi bez potrebne dozvole. Takav slučaj nedavno je zabilježen s državljaninom BiH iz Sarajeva, koji je graničnim službenicima rekao da putuje u posjetu prijatelju. Među njegovim stvarima, međutim, pronađeno je radno odijelo, što je izazvalo sumnju u stvarnu svrhu puta.

Putnici iz zemalja van EU u šengenskom prostoru smiju ostati najviše 90 dana u svakom periodu od 180 dana, ukoliko nemaju odgovarajuću dozvolu ili drugi pravni osnov za duži boravak. Uz novi digitalni sistem ulaska i izlaska (EES) prelasci granice sada se automatski evidentiraju, pa je lakše otkriti prekoračenja. To se posebno tiče profesionalnih vozača i prijevoznika iz BiH, jer se i vrijeme provedeno u EU tokom obavljanja transporta, zavisno od okolnosti i statusa putnika, može uračunati u dozvoljeni period boravka.

Koliko novca traže pojedine zemlje

Univerzalnog iznosa koji svaki putnik mora imati dnevno nema — svaka država primjenjuje vlastita pravila, a potrebna sredstva zavise od dužine putovanja, smještaja i drugih okolnosti. U tekstu se navode sljedeći uslovi: 70 eura dnevno, odnosno 30 eura dnevno uz garantno pismo, turističku rezervaciju ili sličan dokaz; 70 eura dnevno, uz 35 eura za maloljetnike koji putuju s roditeljima; fiksni iznos od 270 eura za boravak od jednog do pet dana; 122 eura dnevno, uz minimalno 1.098 eura bez obzira na dužinu boravka; 120 eura dnevno bez dokaza o smještaju, a 32,50 eura dnevno s rezervisanim smještajem; te 14 eura dnevno, uz uslov od 700 eura za boravak duži od mjesec dana. Austrija nema jedinstven propisani dnevni iznos, već finansijsku sposobnost putnika procjenjuje pojedinačno. Budući da se pravila mogu mijenjati, a procjena zavisi od konkretnih okolnosti, navedene iznose valja provjeriti kod nadležnih graničnih ili konzularnih organa prije puta.

Prilikom ulaska ili izlaska iz EU putnici su dužni prijaviti gotovinu u iznosu od 10.000 eura ili više. Pravilo se odnosi na gotovinu i određene druge oblike prenosivih sredstava, u skladu s važećim carinskim propisima.

Šta pripremiti prije puta

Put u šengenski prostor zahtijeva dokumentaciju kojom se potvrđuju identitet, svrha putovanja, planirani boravak i finansijska sredstva. U pravilu je potreban važeći pasoš izdat u posljednjih deset godina, koji vrijedi najmanje tri mjeseca nakon planiranog datuma napuštanja Šengena. Potrebno je ponijeti i povratnu kartu ili drugi dokaz o planiranom povratku, kada je primjenjivo, dokaz o smještaju — hotelsku rezervaciju ili pozivno pismo osobe kod koje putnik boravi — te dokaz o svrsi puta, zavisno od toga radi li se o turističkoj ili privatnoj posjeti, poslovnom putovanju ili drugom razlogu. Nužni su i dokazi o dovoljnim finansijskim sredstvima, u skladu s pravilima države u koju se putuje.

Slika: Avaz

Izvori:

  • Avaz — avaz.ba
  • European Commission
  • Eurostat

Tekst: Uredništvo ALFA TV

Povezane vijesti