Husejnija ponovo otvorena u Gradačcu: Dva stoljeća otkako ju je podigao Zmaj od Bosne
Nakon temeljite obnove, Husejnija džamija u Gradačcu svečano je otvorena tačno 200 godina nakon što ju je 1826. podigao Husein-kapetan Gradaščević. Obnovom je sačuvan autentičan karakter džamije, a u prvi plan vraćeni kaligrafija i ukrasni motivi koji spajaju različite periode bosanske historije.
Husejnija džamija u Gradačcu, koju je 1826. godine podigao Husein-kapetan Gradaščević, nakon temeljite obnove danas je svečano ponovo otvorena — točno na bicenijal od njenog nastanka.
Svečanosti ispod gradačačke kule, na prostoru pred samom džamijom, prisustvovali su brojni vjernici, predstavnici Islamske zajednice i javnog života te zvanice. Husejnija spada u malobrojne građevine koje objedinjuju tri uloge: vjerski prostor, spomenik arhitekture i izravnu vezu s epohom Husein-kapetana Gradaščevića.
Obnova nije imala za cilj stvaranje neke „nove" Husejnije — naprotiv, vodila se ideja da se sačuva njena izvornost i obnovi sve što je vremenom bilo oštećeno, izgubljeno ili sakriveno.
Kavazović: kameni svjedok ponosa
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović istakao je da Husejnija, kao zadužbina čovjeka kojeg narod pamti kao Zmaja od Bosne, ima posebnu historijsku težinu i duboko je vezana za identitet Bošnjaka. Podsjetio je da je džamija sagrađena 1826. godine, tačno dva stoljeća prije obnove, i ocijenio da ona prevazilazi ulogu običnog vjerskog objekta te predstavlja živi, kameni svjedok bošnjačke državotvorne svijesti, hrabrosti i dostojanstva.
Govoreći o vremenu nastanka džamije, reisu-l-ulema je rekao da je u toj epohi rađana i kaljana ideja o autonomiji i slobodi Bosne. Obnovu je nazvao zalogom za budućnost, uz poruku da njen smisao nestaje ako Husejnija nakon nje ostane samo historijski spomenik. — Džamije se grade kamenom, ciglom i drvetom, ali se održavaju, oživljavaju i čuvaju namazom, zikrom i ibadetom, poručio je Kavazović.
Fazlović: ime koje nas osvaja
Tuzlanski muftija Vahid-ef. Fazlović kazao je da današnji odziv potvrđuje snažnu vezu koju s Husejnijom imaju Bošnjaci, kako u domovini, tako i u dijaspori. Husejniju je nazvao čuvenom džamijom čije ime „osvaja" i koja svjedoči postojanost, autohtonost i vrijednosti Bošnjaka.
Muftija je istakao da je autentičan karakter džamije, usprkos proteklih 200 godina, sačuvan, te se zahvalio džematlijama, imamima, Medžlisu Islamske zajednice Gradačac i svim institucijama koje su sudjelovale u radovima. Husejnija, kako je dodao, svojom monumentalnošću svjedoči o velikoj generaciji Bošnjaka, ali i o svim kasnijim generacijama koje su čuvali vjeru, tradiciju i domovinu.
Ukrasi koji pripovijedaju bosansku historiju
Složeni dekorativni koncept, kaligrafija i elementi iz različitih perioda bosanske historije, koje je restauracija ponovo iznijela u prvi plan, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Gradačac Nusret-ef. Kujraković smatra jednom od najvećih posebnosti Husejnije. Njen ukrasni koncept, objasnio je, odražava suštinu bosanskog bića: od biljnih motiva i elemenata sa stećaka do mihraba, dekorativna rješenja džamije objedinjuju historiju Bosne i Hercegovine od njenog prvog spomena do danas.
Imam Kujraković Husejniju naziva „bosanskim proizvodom" — od vakifa i graditelja do arhitektonskih i umjetničkih rješenja — te smatra da njena vrijednost u javnosti još nije dovoljno poznata.
Najvažniji događaj godine za Gradačac
Gradonačelnik Gradačca Hajrudin Mehanović ocijenio je da je otvorenje obnovljene Husejnije najznačajniji događaj ove godine za grad. Podsjetio je da je 2026. posvećena obilježavanju kulturnog i turističkog nasljeđa porodice Gradaščević, prije svega Husein-kapetana, čiji je najvažniji spomenik i doprinos razvoju grada upravo Husejnija, čija se obnova danas obilježava.



