Indonezija gradi morski zid dug 575 kilometara da odbrani Javu od poplava

Indonezija razrađuje plan izgradnje morskog zida koji bi se protezao oko 575 kilometara duž sjeverne obale Jave, jednog od najnaseljenijih ostrva na svijetu. Projekat bi trebalo da zaštiti obalne gradove, luke, industrijske zone i poljoprivredne površine od poplava, plime i oseke te posljedica slijeganja tla. Prema izvještaju Rojtersa iz juna 2025. godine, tadašnja procjena vrijednosti projekta iznosila je oko 80 milijardi dolara, a realizacija bi mogla potrajati i do 20 godina.

Trasa je podijeljena na 15 dionica, a projekat je još u fazi pripreme. Vlada predsjednika Prabova Subijanta uvrstila ga je među nacionalne strateške prioritete. Predsjednik Subijanto ranije je izjavio da bi zid trebalo da zaštiti oko 50 miliona ljudi.

Opasnost, međutim, nije samo u rastu globalnog nivoa mora. Istraživanje objavljeno 8. aprila 2026. godine u naučnom časopisu "Science Advances", koje je predstavila "Columbia Climate School", pokazalo je da slijeganje tla nadmašuje uticaj porasta nivoa mora duž gotovo cijele sjeverne obale Jave. Analiza satelitskih radarskih podataka pokazala je da se pojedini dijelovi ostrva spuštaju brzinom do 1,5 metara po deceniji. Ugrožena područja uključuju Džakartu, Čirebon, Semarang i Surabaju, iako brzina slijeganja nije ista na svim lokacijama.

Prijetnja do 2050. godine

Istraživači procjenjuju da bi slijeganje tla do 2050. godine moglo doprinijeti čak 85 odsto relativnog porasta nivoa mora na pojedinim dijelovima obale. Više od 75 odsto obalne linije Jave moglo bi se u narednih 25 godina suočiti s rizikom od poplava u kojima će slijeganje tla imati dominantnu ulogu. Jedan od ključnih uzroka jest intenzivno crpljenje podzemnih voda, posebno u urbanim područjima, uz korištenje vode u poljoprivredi i industriji te prirodno zbijanje sedimenata u riječnim deltama. Zbog toga zaštita od mora sama po sebi neće riješiti sve probleme — biće potrebno upravljati korištenjem podzemnih voda i smanjiti uzroke slijeganja tla.

Sjeverna obala Jave gusto je naseljena, s fabrikama, lukama, aerodromima, ribarskim zajednicama i poljoprivrednim zemljištem. Prema procjenama indonezijskih vlasti koje je prenijela agencija Antara, područja obuhvaćena planom povezana su s privrednom aktivnošću vrijednom oko 368,3 milijarde dolara bruto domaćeg proizvoda.

Indonezijski ministar za koordinaciju infrastrukture i regionalnog razvoja Agus Harimurti Judhojono, poznat kao AHY, značaj poduhvata naglasio je 19. maja.

"Ovo nije samo morski zid. Riječ je o zaštiti budućnosti privrede naše zemlje i naših ljudi", izjavio je AHY. "Prilagođavanje više nije scenario budućnosti. To je trošak koji moramo snositi danas", poručio je ministar.

Nadležno tijelo za upravljanje sjevernom obalom Jave, prema izvještajima agencije Antara iz maja 2026. godine, razmatra 15 dionica koje bi se gradile postepeno. Vlasti navode da će planiranje morati obuhvatiti tehnička, ekološka i društvena pitanja, kao i postojeće privredne aktivnosti duž obale — ribarstvo, poljoprivredu i druge djelatnosti od kojih zavise lokalne zajednice.