Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u kontinuiranom padu, pada i broj zaposlenih

Republika Srpska bilježi kontinuirano slabljenje industrije, i podaci iz Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da se radi o dužem trendu, a ne o izolovanom lošem mjesecu. U prvih osam mjeseci ove godine industrijska proizvodnja je niža 7,2 posto na godišnjem nivou, uz istovremeni pad broja radnika u ovom sektoru, prenosi „Nezavisne novine“.

August: još jedan mjesec negativa

Ako se gledaju deseasonizirani podaci, proizvodnja je u augustu u odnosu na juli opala 9,2 posto. Kalendarski prilagođeno, u odnosu na august prošle godine pad je iznosio čak 11,1 posto.

Zaposlenost prati isti smjer. Broj industrijskih radnika u augustu smanjen je za 0,7 posto mjesec dana ranije, za 4,3 posto u odnosu na prosjek 2025. godine i za 3,9 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije.

Stanić: riječ je o dugoročnom problemu

Ekonomista Milenko Stanić upozorio je da ovi podaci ne ukazuju na privremeni poremećaj, već na nastavak višegodišnjeg slabljenja industrije.

„Mi već godinama imamo stagnaciju i pad industrijske proizvodnje. Kada nekoliko godina zaredom padate, a onda i na tako smanjenu osnovicu ponovo bilježite pad, to govori da se u privredi dešavaju ozbiljni poremećaji“, izjavio je Stanić za „Nezavisne novine“.

Kako navodi, posljedice su već vidljive van statističkih izvještaja — kroz zatvaranje firmi i propadanje nekada jakih industrijskih sistema. Zabrinjavajuća je i vanjskotrgovinska slika: uz slabljenje proizvodnje i izvoza, uvoz raste, čime se deficit dodatno produbljuje.

Stanić ističe da je ekonomiji RS odavno trebala temeljita modernizacija, te investicije u novu opremu i tehnologiju, kako bi firme ostale konkurentne međunarodno. Slabija tražnja na zapadnoevropskim tržištima, gdje ide velik dio proizvoda iz RS, dio je objašnjenja — ali, po njegovoj ocjeni, ne može opravdati ovakve brojke.

„Evropsko tržište ima svoje probleme, ali padovi kod nas su višestruko veći. To znači da uzroke moramo tražiti i unutar vlastitog sistema, odnosno u odnosu prema privredi, investicijama, tehnologiji i razvoju“, naveo je Stanić, dodajući da dugoročni oporavak bez modernizacije, jačanja nauke i većih ulaganja u privredu nije moguć.

Ranije se o problematici oglašavao i predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić, po čijoj ocjeni veliki dio oporavka ovisi o razvoju situacije na tržištima zapadne Evrope. Rast potražnje u tim zemljama mogao bi, kako je rekao, povoljno uticati i na industriju RS, ali aktuelni podaci ostaju zabrinjavajući, naročito jer padu proizvodnje pridružen i pad zaposlenosti.