Inflacija u Velikoj Britaniji skočila na 3,5 posto, državni dug prvi put dostigao 3 biliona funti

Inflacija 3,5 posto i rekordne kamate pritiskaju britanskog kancelara

Britanski kancelar financija John Healey suočen je s dvostrukim problemom: inflacija je u septembru skočila na 3,5 posto, a vladin mjesečni deficit iznosio je 24,5 milijardi funti, što je lošije od prognoza. Kako je objavio Ured za nacionalnu statistiku (ONS), rast indeksa potrošačkih cijena nadmašio je očekivanja Cityja, koja su računala na 3,4 posto, a glavni krivac za to poskupljenje su motorna goriva.

Prosjek cijene benzina popeo se za 8,2 penija po litru u odnosu na august, a dizel za 10,7 penija. Godinu ranije u istom periodu benzin je, naprotiv, pojeftinio za 0,2 penija, a dizel za 0,4 penija po litru. Znatno manje nego obično pale su i cijene avionskih karata, na koje cijena goriva snažno utiče, nakon tradicionalnog ljetnjog vrha sezone.

Skuplja nafta i gas problem su od kraja februara, kada su SAD i Izrael krenule u rat protiv Irana, čime je ograničen protok goriva kroz Hormuški moreuz. Kancelar je upravo sukob na Bliskom istoku naveo kao uzrok rasta inflacije.

„Znamo da rast cijena zbog sukoba na Bliskom istoku i u Evropi pogađa Britaniju i zemlje širom svijeta", izjavio je Healey, dodajući da će njegov budžet „težiti rastu u svakom poštanskom broju" radi poboljšanja životnog standarda.

Rekordne kamate na dug

Skok inflacije preslikao se i na cijenu vladinog zaduživanja, što je ključni razlog pogoršanja stanja u javnim finansijama od proljetne izjave u martu. September je vladi donio račun za kamate na dug od čak 10,9 milijardi funti — najviši ikada zabilježen za taj mjesec, i tek osmi put u historiji da mjesečna cifra prelazi 10 milijardi. Budući da se neke državne obveznice povećavaju s inflacijom, ONS je izračunao da je samo u septembru inflacija dodala 4 milijarde funti troškovima kamata.

Ukupan dug vlade prvi put se procijenio na 3 biliona funti, mada je u odnosu na veličinu privrede smanjen na 94 posto, s prošlogodišnjih 95 posto. Neto zaduživanje javnog sektora od početka fiskalne godine dostiglo je 97,8 milijardi funti — 4,4 milijarde manje nego prethodne godine, no 6 milijardi iznad procjene nezavisnog Ureda za budžetsku odgovornost.

Šta to znači za građane

Septembarska inflacija obavezuje kancelara da od aprila većinu socijalnih davanja za radno sposobne poveća više nego planirano — sedmični dječji dodatak za prvo dijete rasti će za 95 penija, na 28 funti. Veći od prognoza biće i inflacijom vezani rast poslovnih poreza u Engleskoj: prema procjeni poreske firme Ryan, to bi blagajni moglo donijeti više od milijardu funti, a teret bi najviše osjetili sektori ugostiteljstva, zabave, obrazovanja, zdravstva, transporta i komunalija.

Bilo je i dobrih vijesti — odjeća je blago pojeftinila, a rast cijena hrane ostao je stabilan na 1,3 posto zahvaljujući konkurenciji među supermarketima koja je ublažila poskupljenje transporta. Ipak, budući da je inflacija od 3,5 posto niža od rasta plata od 3,9 posto zabilježenog u tri mjeseca do jula, državna penzija gotovo je sigurno povećana po stopi plata, u skladu s formulom takozvanog trostrukog zaključavanja.

Sadašnje stope iznose 3,7 posto, a rast cijena čini vjerovatnijim da će Banka Engleske podići kamatne stope na sastanku monetarnog odbora sljedećeg mjeseca. Članovi odbora strahuju da će inflacija u sljedećoj godini preći 4 posto, jer poskupljenje nafte i gasa prenosi se na sve širi asortiman robe.

Ekonomistica Charlotte O'Leary iz Nacionalnog instituta za ekonomska i socijalna istraživanja upozorava da bi rastući trend inflacije mogao potrajjati i tokom zime, čak i ako se sukob na Bliskom istoku okonča. Skuplje gorivo i transport, objasnila je, pritiskat će cijene hrane, a januarsko povećanje plafona cijena energije uslijedit će u trenutku kad domaćinstva troše najviše. Zbog toga procjenjuje da inflacija početkom 2027. godine može dostići 4 posto — dvostruko više od cilja Banke Engleske.

Glavni ekonomista konsultantske kuće WPI Martin Beck smatra da je, s obzirom na inflaciju višu od očekivane, podizanje kamatnih stopa na sastanku 5. novembra gotovo neizbježno, ali poziva na oprez zbog upornog poskupljenja zaduživanja. „Podizanje kamatnih stopa ne može proizvesti naftu ni gas, a dalje zatezanje rizikuje slabljenje već krhke privrede", istakao je on.