Ispod stogodišnjih murala u francuskoj opatiji pronađeni skriveni Redonovi crteži

U biblioteci opatije Fontfroide u francuskom gradu Narbonne, cistercitskom manastiru iz 11. vijeka, od 1911. godine zidine krase tri velika murala simboliste Odilona Redona — „Le Jour" (Dan), „La Nuit" (Noć) i „Le Silence" (Tišina). Prva dva, duga više od šest metara, prikazuju prostrane pejzaže sa životinjama, ljudima i cvjetnim aranžmanima, dok treći, iznad vrata, prikazuje lik koji podsjeća na monaha s prstom na usnama, okružen žutim cvjetovima.

Ove godine konzervatori su prvi put u historiji skinuli panele murala s zidova kako bi bili posuđeni za izložbu u Parizu. Ispod njih otkrili su nešto što niko prije nije vidio — šarene crteže, također djelo Redona, nacrtane direktno na zidu biblioteke. Neke skice podsjećaju na likove s gotovih murala, ali su manje i živopisnijih boja. Razlozi njihovog nastanka istraživačima ostaju nejasni — moguće je da su bile priprema za konačna djela ili napušteni pokušaj freske.

„Bilo je to veliko iznenađenje, niko nije ni slutio da ove skice postoje", izjavio je Alexandre d'Andoque de Sériège, direktor opatije, za ARTnews, dodajući da je zabavno zamisliti Redona kako ih crta po zidu.

Redon je u Fontfroide prvi put došao po narudžbi Gustavea Fayeta, prijatelja i istaknutog kolekcionara koji je bivšu opatiju kupio 1908. godine. Fayet, koji je bogatstvo stekao u proizvodnji vina, a uz to se i bogato oženio, finansirao je obimno preuređenje kako bi od srednjovjekovnog vjerskog prostora napravio moderno umjetničko središte, uključujući obnovljenu crkvu sa vitrajima u stilu art nouveauja. Nakon prve posjete 1908. godine, Redon se u martu 1910. vratio na desetodnevni boravak. Direktor opatije kaže da je „99 posto siguran" da je tada nacrtao skice, kako bi vizuelizirao murale koje je slikao u Parizu. Pojašnjava i da bi prava freska u biblioteci zahtijevala predug boravak u Fontfroideu i bila fizički izuzetno zahtjevan posao.

Vidjeti murale „Le Jour", „La Nuit" i „Le Silence" jedno je od „najuzbudljivijih umjetničkih trenutaka na jugu Francuske", kako piše Waldemar Januszczak iz londonskog Timesa, ali se u biblioteci manastira inače mogu vidjeti samo „dvaput mjesečno na posebnoj turi".

Skinuti paneli sada su dio izložbe o Fayetovom naslijeđu u Fondation Louis Vuitton u Parizu, među 86 Redonovih djela. Postavka „Gustave Fayet: Collector-Designer" prikazuje više od 250 djela iz njegove zbirke i 374 njegova vlastita rada, uključujući deset platana Vincenta van Gogha i 78 djela Paula Gauguina, uz radove Edgara Degasa, Paula Cézannea, Henrija Matissea i Pierre-Augustea Renoira. Prema saopštenju, Fayet je, iako danas slabo poznat, bio među najutjecajnijim zagovornicima avangarde svog vremena — među prvima je sakupljao van Goghova djela, izlagao Picassa i osnovao „muzej" Gauguina u svom domu u srcu Pariza, s gotovo 200 radova. Gauguin mu je bio posebna strast — Fayet ga je finansijski podržavao i počeo otkupljivati sva njegova tahićanska djela kojih bi se mogao domoći, prije nego što se okrenuo ranijim Gauguinovim radovima smještenim u Francuskoj. Gauguin mu je 1902. u pismu napisao da se, gledajući njegovu zbirku, osjeća u društvu majstora, što ga čini sretnim, ali i pomalo stidljivim.

Redon je 1882. godine stvorio „À Edgar Poe", seriju od šest monohromatskih litografija inspirisanih sanjivom, gotičkom imaginacijom američkog pisca Edgara Allena Poea.

Nakon završetka izložbe murali će se vratiti na svoja izvorna mjesta u biblioteci Fontfroidea. Posjetiocima će do marta ostati prilika da vide novootkrivene zidne crteže prije nego što budu ponovo prekriveni.

„Velika je to emocija", izjavio je d'Andoque de Sériège za France 3 Occitanie. „Prije svega zato što je to otkriće za historiju umjetnosti, ali jednako tako i zato što se vidi da se Redon zaista posvetio ovom djelu, toliko da je prethodno radio testove na zidu."

Izložba „Gustave Fayet: Collector-Designer" bit će otvorena za posjetioce u Fondation Louis Vuitton u Parizu do 8. marta 2027. godine.