Istraživanje pokazalo: vegetarijanci i mesožderi izgradili mišiće podjednako dobro, ali s jednom razlikom

Novo randomizirano istraživanje, provedeno na Univerzitetu primijenjenih nauka u Amsterdamu, a objavljeno u časopisu American Journal of Clinical Nutrition, pokazalo je da vegetarijanci i osobe koje jedu meso mogu postići slična poboljšanja snage i fizičke spremnosti kroz trening s tegovima.

Nalaz je ohrabrujuć s obzirom na to da biljna ishrana, kako upozoravaju stručnjaci, može otežati očuvanje mišićne mase u starijem dobu. Protein je ključan za izgradnju i jačanje mišića, a starijim osobama može trebati više proteina nego što predviđaju sadašnje preporuke. Vegetarijanci generalno unose manje proteina hranom od osoba koje jedu meso, a prema novijim istraživanjima, neuravrgani vegetarijanci rjeđe dožive 100. godinu života.

U studiji je učestvovalo 108 odraslih osoba starijih od 55 godina. Polovina je tri mjeseca jela lakto-vegetarijanski — bez mesa i ribe, ali s mliječnim proizvodima, jajima i biljnim proteinima — a polovina mješovito, uz treniranje s tegovima tri puta sedmično.

Trening i proteini

Program vježbanja obuhvatao je čučnjeve, potiske nogama, potiske za grudi, veslanja i vježbe za trbušne mišiće. Svaki učesnik dobio je savjete o zdravoj ishrani i tome kako unijeti najmanje 1,2 grama proteina po kilogramu tjelesne težine dnevno. Prosječno, obje grupe uspjele su dostići dnevne ciljeve — uključujući i vegetarijance.

Nakon 12 sedmica, snaga mišića i fizička spremnost poboljšali su se u obje grupe, bez značajne razlike između vegetarijanaca i mesoždera. Učesnici su na spravi za noge dizali veću težinu, a sa stolice ustajali brže nego na početku studije.

Razlika u mišićnoj masi

Razlika se, međutim, pojavila kod mišićne mase. Masa mišića u nogama i rukama porasla je kod svih, ali su mesožderi ostvarili oko 70 posto veći dobitak — 0,66 kilograma naspram 0,38 kilograma kod vegetarijanaca. Nejasno je da li je razlika posljedica manjeg unosa proteina ili nečega u kvalitetu proteina iz mesa i druge životinjske hrane.

Zanimljivo je da vegetarijanci koji su jeli više proteina dobijali su više mišića, dok kod mesoždera ta veza nije postojala. Istraživači pretpostavljaju da je grupa mesoždera vjerovatno dostigla prag zasićenja proteina, nakon kojeg dodatni unos ne donosi dalju korist.

Studija ima i ograničenja: učesnici su pretežno bili bijele puti, zdravi i s visokim stepenom obrazovanja, pa nije jasno da li nalazi važe i za druge grupe. Rezultati se ipak uklapaju u novija istraživanja koja sugerišu da vegetarijanska ishrana, ukoliko osigurava dovoljno kalorija i svih potrebnih sastojaka, može biti povezana s podjednako dugim i zdravim životom kao i ishrana s mesom.

„Da li je prikladnija pretežno biljna ishrana može zavisiti od individualnog konteksta", navode autori studije, dodajući da osobama sa slabim apetitom ili niskim unosom energije vjerovatno treba dodatna pažnja na ciljeve unosa proteina i njihov kvalitet, kako bi očuvali mišićnu masu koja je posebno važna za starije osobe.