Jamajčanski filmaši na ekranu otvaraju bolna pitanja ropstva i kolonijalne prošlosti

U jednoj od ključnih scena nadnaravne serije "Possession" televizije Sky žena otvara kutiju staru 300 godina i na svijet pušta nasilni duh. Riječ je, kako objašnjava režiser Storm Saulter, o duhu kolonijalizma i ugnjetavanja koji se vraća u punoj snazi.

Serija prati advokaticu miješane rase iz Britanije koja putuje iz Bristola na Jamajku kako bi istražila spor o nasljedstvu vrijedan više miliona funti, a otkriva mračnu i osvetoljubivu silu vezanu za brutalnu kolonijalnu prošlost plantaže. Za Saultera bilo je ključno da trauma i dugotrajno naslijeđe ropstva i kolonijalizma budu snažno predstavljeni na ekranu.

Od zabranjenih tema do vlastitih priča

Dr Lisa Tomlinson, predavačica filmskih studija na Univerzitetu Zapadne Indije, kaže da se teme u jamajčanskim filmovima mijenjaju. "Sada su vrlo povezani i odražavaju jamajčanske priče — priče koje su ranije bile tabu ili izbjegavane", istakla je ona.

Iako jamajčanski filmovi nisu uvijek izravno o reparacijama, Tomlinson smatra da se mnogi od njih bave naslijeđem ropstva kroz kulturno sjećanje. Reparacija, kako kaže, nije samo politički čin, nego i kultura: afričke duhovnosti i historijsko znanje, kada dođu do izražaja kroz kreativno stvaralaštvo, daju autoritet da se pričaju vlastite priče. To ona naziva "kulturnom reparacijom" — vraćanjem narativa koji su devalvirani ili potisnuti pod kolonijalizmom, te načinom obrazovanja publike o prošlosti na način na koji akademici ili političari teško uspijevaju. "Umjetnost igra ključnu ulogu u javnoj svijesti o reparacijama", kazala je Tomlinson.

Rastuće povjerenje lokalnih stvaralaca

Jamajčanska filmska komesarka Jacqueline Jackson vidi isti pomak. Produkcije poput "Possession" i "Jabari's People" — režiserskog debija Delroya Linda, snimljenog u cijelosti na Jamajci — odražavaju, kako kaže, rastuće samopouzdanje i ambicije jamajčanskih kreativaca. "Dobro smo etablirani kao destinacija za međunarodne produkcije. Ali ono što želimo vidjeti više je lokalna produkcija i međunarodna saradnja koja nam omogućava da ispričamo vlastite priče", rekla je Jackson.

Obje produkcije, navodi ona, bile su u tesnoj saradnji s jamajčanskim talentima kako bi osigurale autentičnost i pokazale šta je moguće kada se međunarodno finansiranje i distribucija ujedine s jamajčanskom kreativnošću. One, kako je rekla, pokazuju rastući interes za jamajčanske priče i njihov potencijal za globalnu publiku.

Tomlinson smatra da u ovom pomaku posebno važnu ulogu igraju filmski stvaraoci iz dijaspore. Za razliku od stranih produkcija koje Jamajku često koriste kao egzotičnu pozadinu, režiseri iz dijaspore se, kako kaže, udaljavaju od prikaza "turističkog pogleda" i bilježe svakodnevni život Jamajke.

Kontekst ovih priča je i šira društvena rasprava: karipske zemlje sve češće tvrde da su stoljeća ropstva regiju ostavila u trajnoj nepovoljnom položaju, što podstiče obnovljene pozive za reparacije.

"Otvoriti poklopac strašne tajne"

Saulter svoju seriju vidi kao dio šireg političkog buđenja. "Maska je kliznula… Rečeno nam je da je nešto jedno, a pokazalo se da je to lažno. Zato se traži ono što je istinito", izjavio je on. Scenu otvaranja kutije ne vidi kao puki zaplet, nego kao metaforu nečeg većeg: ponovnog izbijanja dugo potisnutih historija i rastuće spremnosti karipskih stvaralaca da se kroz film suoče s naslijeđem ropstva, naslijeđenom traumom i kolonijalnim nasiljem.

"Doslovno ćemo otvoriti poklopac 300 godina stare horrible tajne", rekao je Saulter. "To je duh kolonijalnog ropstva i ugnjetavanja koji se vraća urlajući." Taj "duh", objasnio je, utjelovljen je u liku koji je kroz stoljeća brutalnosti bio "svjedok historije" i čija prisutnost prisiljava protagoniste da se suoče s prošlošću koju su naslijedili.

Saulterov interes za ovu temu ukorijenjen je u njegovom odrastanju. "Odrastao sam na selu", kaže on. "Obia čovjek, crkva… devet noći… Sve sam to proživio." Njegova iskustva inspirisala su ga da priča priče koje edukuju i imaju "stvaran društveno-politički utjecaj", a da pri tome ostaju uzbudljive, intrigantne i zabavne. Taj pristup, tvrdi, omogućava filmskim stvaraocima da se bave teškim historijama. "Umjesto da radimo nešto što liči na razgovorne glave… vodimo vas na putovanje", kaže on.

Duga historija otpora

Za dr L'Antoinette Stines, yoruba sveštenicu i kulturnu savjetnicu koja je radila na seriji "Possession", serijino bavljenje afro-spiritualističkim tradicijama dio je duže historije otpora. "Crnci se bore i koriste umjetnost već vrlo dugo. Samo što danas postoji veća pažnja na to", kaže ona. Decenijama je, kaže, koreografisala slična djela i naglašava važnost odavanja počasti akademicima, pjesnicima i stvaraocima koji su utrli put današnjem procvatu autentičnog jamajčanskog pripovijedanja.

Ona hvali Saulterovu upornost na autentičnosti i stvaranje serije koja djeluje i savremeno i duboko ukorijenjeno, a koja istražuje naslijeđenu traumu, ancestralno sjećanje i nedovršeni posao kolonijalizma.