Jedino su mačke povezane s lošijim mentalnim zdravljem male djece, pokazala je studija

Roditelji nerijetko nabave kućnog ljubimca s uvjerenjem da će životinja pozitivno utjecati na razvoj njihovog djeteta. No koliko je ta pretpostavka utemeljena u nauci? Španski epidemiolozi pokušali su dati odgovor u studiji objavljenoj krajem 2025. godine, a rezultati su iznenadili.

Projekt koji prati djecu od rođenja

U okviru dugoročnog projekta Infancia y Medio Ambiente (INMA), pokrenutog početkom 2000-ih, istraživači su pratili gotovo 1.900 parova majki i djece iz sedam područja Španije. Projekt je prvobitno osmišljen za ispitivanje utjecaja okolinskih faktora na razvoj djece, ali je s vremenom proširen i na pitanje držanja kućnih ljubimaca.

Podaci su prikupljani iz medicinskih kartona, sociodemografskih podataka o roditeljima i upitnika popunjavanih tokom trudnoće, pri rođenju, u dobi od jedne godine, te u dobi od četiri do pet i od sedam do osam godina. U posljednjem periodu roditelji su ispunili upitnik o djetetovom ponašanju koji je obuhvatao emocionalne simptome, probleme u ponašanju, hiperaktivnost, poteškoće s vršnjacima i prosocijalno ponašanje.

Veza između ljubimaca i mentalnog zdravlja

Privrženost između djeteta i životinje smatra se važnom za socijalni razvoj. Takva veza može, prema autorima studije, „ojačati djetetov osjećaj odgovornosti i moralnih normi" te pomoći u razumijevanju neverbalne komunikacije i unapređenju prosocijalnog ponašanja.

Oko četvrtine od 1.893 porodice stalno je držalo kućnog ljubimca, najčešće psa ili mačku. Analiza je pokazala da je posjedovanje mačke – ali isključivo u dobi od četiri do pet godina – statistički povezano s povećanim rizikom od internaliziranih problema, poput simptoma depresije ili anksioznosti, kao i eksternaliziranih problema, odnosno ponašanja koje krši pravila ili društvene norme.

S druge strane, držanje životinja poput glodara, reptila ili vodozemaca tokom oba perioda praćenja u ranom djetinjstvu pokazalo je zaštitnu vezu, uz smanjen rizik od oba tipa problema. Kod pasa, ptica i ostalih scenarija držanja ljubimaca nisu pronađene značajne statističke veze s mentalnim zdravljem djece.

Moguća objašnjenja i ograničenja

Istraživači naglašavaju da je riječ o opservacionoj studiji koja ne može utvrditi uzročno-posljedične veze, te nude nekoliko hipoteza. Prema jednoj, emocionalne veze između djeteta i životinje možda se u potpunosti ne formiraju prije osamnaeste godine, pa bi se eventualni pozitivni efekti mogli javiti tek kasnije. Druga pretpostavka je da evolucijski udaljeniji ljubimci poput glodara i reptila inspirišu slabije emocionalne veze – a opet, upravo je njihovo društvo jedino pokazalo pozitivnu statističku vezu, što istraživačima ostaje zanimljivo pitanje.

Kada je riječ o mačkama, autori navode da one mogu biti „manje privrženosti sklone, pokazivati izbjegavajuću privrženost, a često ih biraju porodice djece s mentalnim poteškoćama, zbog manjeg održavanja". Dakle, moguće je da veza nije uzročna, već da porodice koje se već suočavaju s izazovima češće biraju mačke kao manje zahtjevne ljubimce. Kao dodatni faktor spominje se i parazit Toxoplasma gondii, koji mačke mogu prenositi i koji prema nekim istraživanjima može utjecati na kogniciju i mentalno zdravlje djece.

„Naši podaci u cjelini naglašavaju složen odnos između ranog posjedovanja kućnih ljubimaca i mentalnog zdravlja djece", zaključuju autori studije.