Kako je Singapur bez prirodnih resursa postao jedna od najbogatijih zemalja svijeta
Prije šest decenija Singapur se suočavao s nezaposlenošću i nestašicom stanova, a danas je među najbogatijim zemljama svijeta s BDP-om po stanovniku od oko 98.900 dolara. Ključ uspjeha bili su strane investicije, industrijalizacija i ulaganje u obrazovanje.
Singapur je 1965. godine, kada se odvojio od Malezije i stekao nezavisnost, bio mala država u jugoistočnoj Aziji sa ozbiljnim problemima — nezaposlenošću, nedostatkom stanova, ograničenom teritorijom i gotovo bez ikakvih prirodnih resursa. Šest decenija kasnije, riječ je o jednom od najbogatijih zemalja svijeta, svjetskom trgovinskom, tehnološkom i finansijskom centru.
Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, bruto domaći proizvod Singapura po stanovniku u 2025. godini iznosio je približno 98.900 američkih dolara. Malo ko je 1965. godine mogao i zamisliti takvu budućnost za ovu državu.
Od britanske luke do nezavisnosti
Priča o singapurskom razvoju počinje još u 19. stoljeću, kada je grad zahvaljujući položaju na pomorskim pravcima između Indijskog i Tihog okeana postao značajno trgovačko središte Britanske imperije. Samo trgovina, međutim, nije bila dovoljna da osigura prosperitet svim stanovnicima.
Nakon nezavisnosti, rukovodstvo na čelu s premijerom Li Kuan Juom odlučilo je razvoj zasnovati na industrijalizaciji, privlačenju stranih investicija i međunarodnoj trgovini. Umjesto oslanjanja na malo domaće tržište, Singapur je nastojao postati odredište na kojem će velike svjetske kompanije otvarati fabrike, zapošljavati radnike i proizvoditi robu za izvoz.
Vlasti su ulagale u industrijske zone, luke, puteve, energetsku infrastrukturu i obrazovanje radne snage. Posebnu ulogu imala je Agencija za ekonomski razvoj, osnovana 1961. godine, zadužena za privlačenje investitora i razvoj industrije. Rezultati su uslijedili — udio prerađivačke industrije u BDP-u porastao je sa oko 14 odsto 1965. na 22 odsto 1975. godine.
Obrazovanje i uspon finansijskog centra
Budući da nije imao naftu, velike rudnike ni prostrano poljoprivredno zemljište, Singapur je najveću razvojnu prednost prepoznao u obrazovanoj i stručno osposobljenoj radnoj snazi. Pažnja je usmjerena na tehničko obrazovanje, inženjerstvo i usavršavanje zaposlenih, pa se privreda postepeno prebacila sa jednostavnih industrijskih poslova na proizvodnju elektronike i tehnološki zahtjevnije djelatnosti.
Od kraja šezdesetih godina vlasti su podsticale i razvoj međunarodnog bankarstva i finansijskih usluga. Tokom narednih decenija poslovanje je u zemlji proširio veliki broj stranih banaka i finansijskih institucija, a razvijali su se i osiguranje, upravljanje investicijama te trgovina valutama. Danas je Singapur značajno finansijsko čvorište koje povezuje azijska tržišta sa ostatkom svijeta.
Aktivna uloga države
Iako se često navodi kao primjer otvorene tržišne ekonomije, država je u razvoju Singapura odigrala vrlo aktivnu ulogu. Planski je ulagala u infrastrukturu, industrijske zone, stanogradnju i javne usluge, stvarajući istovremeno uslove za poslovanje privatnog i međunarodnog kapitala. Poseban značaj pridavan je efikasnosti administracije, pravnoj sigurnosti i suzbijanju korupcije.
Singapurski uspjeh, međutim, ne znači da se isti model može jednostavno primijeniti u svakoj zemlji. Važnu ulogu u ekonomskom razvoju imali su njegov geografski položaj, relativno mala teritorija, pristup međunarodnoj trgovini i specifične istorijske okolnosti.
Visoka ekonomska razvijenost, doduše, ne znači da ova država nema izazova — visoki troškovi života, skupo stanovanje, starenje stanovništva i zavisnost od svjetske trgovine pitanja su sa kojima se Singapur suočava. Ipak, njegova transformacija pokazuje da prirodna bogatstva nisu jedini, niti presudni preduslov za stvaranje prosperitetne ekonomije, te koliko dugoročno ulaganje u obrazovanje, infrastrukturu, produktivnost i međunarodnu ekonomsku povezanost može promijeniti sudbinu jedne zemlje.
ALFA TV poštuje autorska prava, privatnost i ugled svih osoba. Ako smatrate da ovaj članak sadrži grešku ili netačnu informaciju, da nije uredan, ili da krši vaša ili tuđa prava (autorska prava, fotografija, privatnost, ugled), javite nam. Svaku prijavu provjeravamo i, kada je opravdana, sadržaj ispravljamo ili uklanjamo u najkraćem roku.
ℹ️ Tekst je pripremljen uz pomoć umjetne inteligencije, uz uredničku kontrolu. Portal je u testnoj fazi usavršavanja, pa su moguće greške.
Povezane vijesti

Van Gogovi „Kestenovi u cvatu" prodati za 190 miliona dolara nakon spora iz nacističkog perioda

Novi protesti u Francuskoj zbog skupog života: u Parizu se očekuje i do 30.000 demonstranata

Briselski aerodrom otkazuje gotovo sve letove zbog nacionalnih demonstracija
