Katar predlaže otvaranje Ormuškog moreuza u zamjenu za UN-inspekcije iranskih nuklearnih lokacija

Katar, glavni posrednik između Sjedinjenih Država i Irana, nastoji uvjeriti Teheran da pusti inspektore Ujedinjenih nacija na nuklearne lokacije pogođene bombardovanjem — među njima i one u kojima je smještena zaliha visoko obogaćenog urana. Predviđeno je da Iran ne mora obvezati se na iznošenje te zalihe iz zemlje; razmatraju se i druge opcije, poput smanjenja obogaćenosti urana razrjeđivanjem.

Prema katarskom prijedlogu, Washington bi odmah ukinuo pomorsku blokadu Irana u Ormuškom moreuzu i otpustio dio od osam milijardi dolara (šest milijardi funti) zamrznute imovine. Teheran bi zauzvrat pristao da inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) posjete bombardovane objekte — po uzoru na raniji sporazum iz Kaira iz septembra 2025, koji je napušten. Moreuz bi se otvorio drugog dana provođenja sporazuma, rutom koju je Teheran već dogovorio s Omanom i koju bi zajedno prijavili Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO).

Kancelarija katarskog emira šejha Tamima bin Hamada al-Thanija saopćila je u petak da je emir razgovarao o prijedlogu, bez otkrivanja sadržaja razgovora. Državna novinska agencija prenosi da je emir „naglasio važnost nastavka dijaloga i prihvatanja diplomatije kao sredstva rješavanja sporova i sprječavanja dalje eskalacije u regionu".

Trump još razmatra novi napad na iranske nuklearne lokacije, iako njegove prijetnje u Iranu doživljavaju manje vjerodostojnima otkako je potpredsjednik JD Vance izjavio da je sam rat — a ne samo njegova cijena za američke potrošače — bio ključan za slom rezultata Republikanaca na međuizborima u SAD.

Iranski uslovi i oprez prema inspektorima

Da bi otvorio moreuz, Teheran traži i druge ustupke: okončanje rata u Libanu, povlačenje američkih snaga s iranske obale, obavezu ukidanja dijela ekonomskih sankcija i dogovor o ratnim reparacijama. U središtu posredovanja upravo je redoslijed tih koraka. Pismo namjere predviđalo je fond za rekonstrukciju i razvoj od 300 milijardi dolara koji bi Iranu pomogao ekonomski, ali način finansiranja nikada nije razjašnjen.

Nakon Trumpovog teškog izbornog poraza Iran slavi trijumf i ne žuri s povratkom UN-inspektora, tvrdeći da je izgubio povjerenje u šefa agencije Rafaela Grossija. Teheran smatra da je Grossi izdao dužnost čuvanja sporazuma o nenuklearnom širenju oružja jer nije osudio američko bombardovanje, a boji se da bi sabrani materijal Amerikanci i Izraelci iskoristili za ciljanje objekata.

Oman i upravljanje moreuzom

U paralelnim pregovorima omanski ministar vanjskih poslova Badr Albusaidi ponovno je razgovarao s iranskom stranom o upravljanju moreuzom: o dogovorenoj ruti, privremenosti sporazuma i registraciji prijedloga kod IMO-a, bilo kao bilateralnog ili zajedničkog regionalnog dokumenta. Oman nudi i dugoročno rješenje u skladu s pravom mora — brodari bi plaćali samo usluge, bez putarina.

Amir Hayat Moqaddam, zamjenik predsjednika parlamentarnog odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, rekao je u utorak za Iransku studentsku novinsku agenciju (ISNA) da kroz ovaj strateški plovni put mogu prolaziti brodovi iz četiri države: Kine, Indije, Katara i Iraka. Ti izuzeci, po njegovim riječima, idu u zajednički interes — indijskim i kineskim brodovima Iran naplaćuje prolaz, dok katarski prolaze besplatno. Od Indije je stigla medicina, a Kina pruža političku podršku.

Muju Xu, viša analitičarka sirove nafte u firmi Kpler, izračunala je da je od 10,23 miliona barela golf sirove nafte što je u oktobru dnevno prolazilo kroz moreuz, oko 42 posto otišlo u Kinu, a 13 posto u Indiju.

Mornarica Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC) priopćila je da su dva tankera, za koje tvrdi da su „prekršila" pravila, pokušala proći istočnim sektorom moreuza bez odobrenja, naletjela na mine i izgorjela. Prema IRGC-u, oba broda isključila su navigacijske i identifikacijske sisteme, a pokušaj je bio poduprt američkim vojnim snagama.