Kneset izabrao Kahanu za predsjednika uz podršku stranaka suprotstavljenih Netanyahuu
Izraelski parlament izabrao je u utorak Matana Kahanu, saveznika Gadija Eisenkota koji formira novu vladu, za predsjednika Kneseta. Kahanu je podržalo 66 od 120 poslanika, što bloku suprotstavljenom Benjaminu Netanyahuu otvara put za ukidanje spornih politika odlazeće vlade.
Predsjednik Kneseta iz opozicije
Matan Kahana postao je u utorak novi predsjednik izraelskog parlamenta, što predstavlja značajan pomak za snage koje žele oboriti politiku vlade Benjamina Netanyahua. Kahana je blizak saveznik Gadija Eisenkota, političara zaduženog za sastavljanje buduće vlade i smjenu dosadašnjeg premijera.
Novi predsjednik parlamenta preuzeo je funkciju od Amira Ohane, Netanyahuovog pristalice. Za Kahanu je glasalo 66 poslanika od ukupno 120, a podržale su ga i jevrejske opozicione stranke i one koje vode Arapi. Netanyahuov kandidat Ofir Katz zaostao je s 52 glasa, nakon debate prepune tenzija koja se otegla više od sedam sati.
Prije glasanja Eisenkot je istakao da imenovanje Kahane predstavlja „dostojan demokratski potez koji odražava apsolutnu većinu za promjene".
Rok od pet sedmica
Parlamentarni izbori održani su 27. oktobra, a na njima Netanyahu i njegovi saveznici nisu uspjeli zadržati većinu. Predsjednik države potom je Eisenkotu dao mandat za sastavljanje koalicije, za što mu preostaje najviše pet sedmica.
Dok pregovori traju u pozadini, Eisenkotov blok zajedno s arapskim strankama koje nisu formalno dio koalicije koristi većinu u novom sazivu parlamenta za provođenje svojih zakonodavnih ciljeva. Tokom prošle sedmice podneseno je nekoliko prijedloga zakona — o ograničenju mandata premijera, o vladinoj istrazi napada Hamasa iz 7. oktobra 2023. te o ukidanju propisa kojima je smanjena moć pravosuđa.
Zašto je ova funkcija važna
Assaf Shapira iz jerusalemskog Instituta za demokratiju u Izraelu smatra da Kahana donosi opoziciji značajnu zakonodavnu prednost. Kako je objasnio, vrijeme je kratko, a predsjednik parlamenta može znatno ubrzati ili usporiti zakonodavni postupak.
Roy Folkman, član Eisenkotove stranke Yashar, vodi privremeni odbor koji određuje najveći dio parlamentarnog rada do formiranja vlade. Ukoliko Eisenkot ne uspije sastaviti vladu, predsjednik države mogao bi mandat dati Netanyahuu, čemu bi vjerovatno uslijedila kontrola njegove stranke Likud nad tim odborom. Shapira je ocijenio da bi Netanyahuovi protivnici, iako bi zadržali većinu, imali osjećaj da je „njihov zamah nestalo", uz „stvarnu opasnost da neki zakoni budu odgođeni".
Problem stvaraju i parlamentarna pravila — zakon se prvo predstavlja, zatim razmatra u odboru, a onda više puta glasa u plenumu prije konačnog usvajanja. Taj složen put može omesti donošenje zakona prije isteka roka.
Prvi zadatak: sporni zakoni
Prioritet, prema Shapiri, bit će ukidanje osporavanih zakona kojima je vlada dobila veći uticaj na izbor sudija, a oslabljena je pozicija državnog tužioca — funkcije koju mnogi smatraju temeljem sistema provjera i ravnoteže. Takvi propisi, naveo je, lako se ukidaju jer ne zahtijevaju osnivanje novih institucija.
Osnivanje tijela za istraživanje napada 7. oktobra bilo bi jednostavnije i legitimnije kada vlada bude formirana, dodao je. Netanyahuovi protivnici tvrde da je on spriječio nezavisnu istragu eventualnih vojnih i obavještajnih propusta vezanih za taj dan, najtragičniji u historiji Izraela, i da je izbjegavao odgovornost.
Slika: Avi Ohayon / Wikimedia Commons, CC BY-SA 3.0
Izvori:
- The Guardian — theguardian.com
- Israel Democracy Institute
Tekst: Uredništvo ALFA TV
Povezane vijesti

„Preuzimam krivnju za to": Šef firme za radnu snugu priznao pred komisijom da je tražio lažne fakture za sponzorstva sportskim klubovima

Svaka četvrta žena u svijetu ne može odbiti seksualni odnos u braku

SAD i Venecuela dogovorile novi vojni sporazum
