Kovesi: Pozvani političari moraju doći na saslušanje, a fon der Lejen još nije dala iskaz

Istraga koju Ured evropskog javnog tužioca (EPPO) vodi o pregovorima koje je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen vodila s šefom farmaceutske kompanije Pfizer Albertom Bourlom oko nabavke vakcina protiv koronavirusa i dalje traje bez vidljivog pomaka. Prema pisanju "Politica", čiji je izvor upoznat s postupkom, fon der Lejen do sada nije lično svjedočila pred evropskim tužiocima.

Istragu je ranije vodila Belgija, a EPPO ju je preuzeo tokom 2024. godine. U fokusu istražitelja jesu sumnje na nepravilnosti tokom pregovora o nabavci vakcina — od mogućeg miješanja u obavljanje javnih dužnosti, preko uništavanja SMS poruka, do korupcije i sukoba interesa.

Komisija je, prema riječima njenog glasnogovornika Tomasa Renjea, u velikoj mjeri sarađivala s tužilaštvom radi rasvjetljavanja svih okolnosti slučaja. On je dodao da je ta saradnja imala punu podršku predsjednice Komisije, koja je, kako je naveo, spremna odgovoriti na otvorena pitanja koliko joj to dozvoljavaju obaveze i vrijeme.

„Neki političari misle da su iznad zakona"

Laura Kodruca Kovesi, glavna evropska tužiteljica kojoj u petak istječe sedmogodišnji mandat, rekla je za "Politico" da je njen ured imao poteškoća u slučajevima u kojima su istragom bili obuhvaćeni utjecajni političari te bogati pojedinci bliski političkim krugovima.

„Neki političari misle da su iznad zakona. Ako ste pozvani da date iskaz, morate doći", poručila je Kovesi. Upitana važe li te riječi i za fon der Lejen, nije željela komentarisati pojedinačne istrage.

Kazesu je tokom mandata, kako kaže, više puta pokušano osporiti nezavisnost i rad institucije. Kao najozbiljnije smetnje u radu evropskih tužilaca navela je to što novca hronično nedostaje, što izmjene pravnog okvira kasne i što je birokratska struktura izuzetno složena.

„Dok napuštam dužnost, razmišljam o poznatoj danskoj seriji Borgen. U njoj postoji izreka: 'U Briselu niko ne čuje vaš vrisak'. Nažalost, to je istina", kazala je Kovesi, dodavši da strahuje kako će EPPO biti tiho ugušen baš zato što obavlja svoj posao.

Sukob s Grčkom i problemi s budžetom

Najočitiji primjer zastrašivanja tužilaca Kovesi je prepoznala u Grčkoj, gdje je prošle godine izbio skandal oko poljoprivrednih subvencija. Teško je dosad koštao vladu — ministri i njihovi zamjenici podnijeli su ostavke, a četvoro zastupnika vladajuće Nove demokratije protiv njih se vode sudski postupci. Svi osporavaju krivnju.

Zbog poteza grčke vlade za koje smatra da ometaju istrage protiv zastupnika, EPPO je u maju ove godine službeno se požalio Evropskoj komisiji. Sporno je bilo, između ostalog, i to što grčko Vrhovno pravosudno vijeće nije htjelo produžiti mandate delegiranim evropskim tužiocima na pet godina. Upozorivši da bi takav rasplet mogao uticati na grčko finansiranje iz evropskih fondova, Kovesi se pozvala na član 16. Uredbe o EPPO-u.

Grčki premijer Kirijakos Micotakis prije je zamjerio tužilaštvu da selektivno objavljuje informacije i sugerirao da institucija radi iz političkih pobuda. Kovesi je odbacila takve navode, ocijenivši da se na taj način skreće pažnja s činjenica koje istraga obuhvata.

Finansijski problemi, po njenim riječima, ne tiču se samo Grčke. Mađarska se pridružila EPPO-u, pa je ta institucija od avgusta 2026. počela raditi i u toj zemlji, no Kovesi sumnja da će sredstva biti dovoljna za sve zadatke. „Tačno smo objasnili šta nam je potrebno da bismo radili svoj posao, ali Evropska komisija predložila je polovinu potrebnog budžeta", upozorila je.

Kao još jedan izazov spomenula je Poljsku, u kojoj EPPO po njenom mišljenju nije ispunio očekivanja kad je riječ o kapacitetu i radu. Ako se finansijska i institucionalna ograničenja nastave, smatra, moglo bi biti ugroženo i povjerenje javnosti u evropsko tužilaštvo.

Naslijedit će je njemački tužilac Andre Riter, koji dužnost preuzima u trenutku prepunom izazova. Očuvanje nezavisnosti i vjerodostojnosti institucije Kovesi izdvaja među ključnim zadacima.