Kreatin može štititi mozak od upale crijeva, pokazuju nova istraživanja

Kreatin je nekada bio poznat uglavnom kao dodatak ishrani za sportiste, ali naučnici sve više istražuju njegove moguće dobrobiti za tijelo i mozak, čak i bez fizičkog vježbanja. Nova studija, provedena na životinjskim modelima, ukazuje da ovaj prirodni organski spoj može biti vrlo efikasan u zaštiti mozga kad je poremećena funkcija crijeva.

Istraživanje je vodio tim neurofiziologa Aleksandra Ruiza-Kalera i Marije Ortego-Dominges sa Univerziteta u Sevilji, a rezultati su objavljeni u časopisu Brain, Behavior, and Immunity. Iako su nalazi ograničeni na životinjske modele, autori smatraju da imaju i klinički značaj: kod osoba s upalnim poremećajima osovine crijeva i mozga, kreatin bi mogao biti odličan kandidat za očuvanje zdravlja mozga.

„Sa kliničke perspektive, suplementacija kreatinom se pokazuje kao moćna, komplementarna i preventivna strategija", zaključuje istraživački tim. Kako navode, ona obnavja sadržaj kreatina u hipokampusu, čuva integritet neurona i normalizuje njihovu uzbudljivost, ciljajući parametre koje je poremetila upala.

Šta su pokazali eksperimenti

Dio istog tima je prošle godine utvrdio da kreatin kod glodara smanjuje upalu i oštećenja u crijevima. Nova istraživanja protežu nalaze i na hipokampus, ključnu moždanu regiju za učenje i pamćenje. Pacovi s upalom crijeva koji su svakodnevno dobijali kreatin imali su obnovljen nivo ove supstance u hipokampusu.

U eksperimentima su glodari bili model ljudskog stanja zvanog ulcerozni kolitis, koje, zajedno s Kronovom bolešću, spada u hronične upalne bolesti crijeva (IBD). Kod ove bolesti imuni sistem napada sluznicu crijeva i stvara otvorene rane na debelom crijevu i rektumu, a simptomi se ne odnose samo na probavni sistem. Kada je IBD aktivan, pacijenti često prijavljuju "maglu u mozgu", gubitak pamćenja, poteškoće s pažnjom i slabljenje izvršnih funkcija.

U studiji je dio pacova dobio vodu s jednim gramom kreatina po kilogramu tjelesne težine, a deset dana kasnije naučnici su izazvali simptome kolitisa. Doza se nastavila do kraja eksperimenta. Kod životinja koje su uzimale kreatin, a nisu imale kolitis, nije zabilježena značajna promjena nivoa kreatina u hipokampusu. Međutim, kod pacova s kolitisom dodatak je poboljšao više pokazatelja zdrave moždane aktivnosti: obnovio je nivo kreatina, očuvao integritet neurona i normalizovao oštećenu uzbudljivost.

Razlike između polova i širi značaj

Zanimljivo je da su dobrobiti kod muških pacova s kolitisom bile izraženije nego kod ženskih. Razlog je, pretpostavljaju istraživači, to što je oštećenje mozga povezano s kolitisom kod mužjaka teže nego kod ženki. To upućuje na mogućnost da neka upalna stanja različito utiču na muški i ženski mozak te da suplementacija kreatinom može pomoći u sprječavanju nekih od tih posljedica.

Kolitis nije jedini slučaj — smanjen sadržaj kreatina u mozgu povezan je, objašnjavaju autori, sa sistemskim i upalnim oboljenjima centralnog nervnog sistema, uključujući neurodegeneraciju, povrede mozga i neuropsihijatrijske bolesti. Mozak troši ogromnu količinu energije, a kreatin igra važnu ulogu u održavanju ćelijskog energetskog balansa. Ljudi ga prosječno unose oko 1 do 2 grama dnevno ishranom, a proizvode ga jetra, bubrezi i gušterača. Najveći dio se skladišti u mišićima, ali kreatin može preći krvno-moždanu barijeru i dospijeti u neurone i druge ćelije mozga.

Ipak, veći dio istraživanja o vezi kreatina i mozga još je u pretkliničkoj fazi, pa ostaje nejasno da li bi se nalazi potvrdili i kod ljudi. Početni nalazi na glodarima upućuju i na to da neće svi imati jednaku korist. Ranije ove godine je Džejson Mičel (Jason Mitchell), glavni medicinski direktor kompanije Geisinger, u podcastu Health vs Hype rekao da su rezultati o kreatinu i zdravlju mozga intrigantni, ali daleko od konačnih. „Nemamo podatke da kažemo: da, ovo je nešto što biste trebali uzimati za svoj mozak, ali ne želim to odbaciti. Postoje neke studije", rekao je on.